Category Archives: Knjige, časopisi, pisci i javna lica

Катарке Београда – Гордана Малетић

О књизи Гордане Малетић Катарке Београда, која је објављења у издању Лагуне из Београда, 2017. године, из пера мог поштованог сарадника Димитрија Јаничића, преводиоца, писца и књижевног критичара.

Кatarke_beograda_naslovna

ПРИЧЕ О БЕОГРАДУ

Read the rest of this entry

Дневник чуда Дуде Алапаче у Библиотеци у Костолцу

Библиотека у Костолцу, Одељење Народне библиотеке „Илија М. Петровић“ Пожаревац, позива вас на представљање књиге Дневник чуда Дуде Алапаче, коју је написала Даниела Бакић.

Петак, 19. јануар 2018. године у 19 часова, Библиотека Костолац.

Даниела Бакић постер

Read the rest of this entry

Milica Janković,književnica koja zauvek živi u Gradištu

Milica je obožavala svoju „malu varoš“ u kojoj je provela detinjstvo. Njeni sugrađani nastoje da ona zauvek ostane deo gradića kraj Dunava.

milicaaaaaaa

Read the rest of this entry

У понедељак проглашење НИН-ове награде за 2017.

У понедељак, 15. јануара 2018. године, сазнаће се име шездесет четвртог добитника НИН-ове награде. Пет романа је у ужем избору:

  1. Јовица Аћин, СРОДНИЦИ – Лагуна
  2. Мира Оташевић, ГОРГОНЕ – Геопоетика
  3. Дејан Атанацковић, ЛУЗИТАНИЈА – Бесна кобила Земун
  4. Давид Албахари, ДАНАС ЈЕ СРЕДА – Чаробна књига
  5. Срђан Срдић, СРЕБРНА МАГЛА ПАДА – Партизанска књига Кикинда

 ninova-nagrada-roman-godine Read the rest of this entry

Rukopisi Milovana Danojlića, meniji sa dvora kralja Aleksandra i kraljice Drage i deo arhive Srpskog kraljevskog pozorišta stigli u Srbiju

Knjige iz četiri biblioteke čuvenih srpskih porodica u Francuskoj nedavno su stigle u Srbiju. U 68 kartonskih kutija spakovano je više hiljada publikacija namenjenih za legate Milovana Danojlića, Darka Tanaskovića, Marka S. Markovića i zbirku knjiga Đuze Radovića.

Čudotvorna moć ljubavi

Širite ljubav oko sebe, a pre svega u svojoj kući. Pružajte ljubav deci, ženi ili mužu, prvom susedu… Nemojte dozvoliti da ljudi od vas odlaze lošije volje i nesrećniji nego što su došli. Budite oživotvorenje božje blagosti, blagosti na licu, u očima, osmehu i toplom pozdravu. (Majka Tereza)

melem-za-dusu.jpg

Read the rest of this entry

Dvojnici iz tame – Morea Banićević

Hrvatska književnica Morea Banićević, napisala je roman „Dvojnici iz tame“ (Laguna, Beograd, 2017) koji je nastavak romana „Demon školske biblioteke“. Moj poštovani saradnik na blogu Dimitrije Janičić, napisao je nekoliko rečenica o njemu. Pročitajte njegov prikaz, a slobodno možete da pročitate i roman. Verujem da se nećete razočarati.

Dvojnici_iz_tame_Morea_Banicevic_naslovna

PUSTOLOVINA SE NASTAVLJA


Autorka „Demona školske biblioteke“ nastavila je da piše o doživljajima svojih junaka iz te knjige. To je ustaljeni recept autora na zapadu: dok ima čitalaca, odnosno kupaca, tema se nastavlja. Tako ista grupa dece junaci su nastavka koji nosi naziv „Dvojnici iz tame“. Trinaestogodišnjaci su i dalje spremni za pustolovine.

Neobična starica je u mraku rekla Borisu da ako hoće da sebi „stvori nove mogućnosti treba da otvori neka nova vrata“. Odrastanje je samo po sebi otvaranje novih vrata. Ta poruka zadržava se negde u Borisovom pamćenju, on je svestan da  ga čeka to otvaranje, ali nije siguran šta ga čeka kada se to desi.

Borisu stiže neobična kućica za lutke. U njoj su drvene figurice koje liče na grupu koja se druži i koja je ranije upala u razne pustolovine. Grupu i dalje čine Boris, Mrklja, Zuba i Otis i devojčice Inka i Zara. Boris je i dalje neka vrsta vođe, Mrklja zakeralo koje o svemu ima mišljenje i stvara nove reči, Zara je štreber i najnačitanija, a Zuba proždrljivac, uvek gladan.

Grupu veže drugarstvo koje se kalilo u ranijim pustolovinama. Bili su zajedno kroz mnogo toga, pa ni sada ne žele da odustanu. Spremni su da pruže podršku jedni drugima. Oni upadaju u mrežu neobične starice koja se javlja samo noću. Kasnije se ispostavi da je to ona zla baba iz slovenske mitologije – Baba Jaga. Drvene figurice u kućici za lutke pretvaraju se u dvojnike koji pokušavaju da zauzmu mesta dece u porodicama.

Deci pomaže neko senovito biće, devojčica-senka koja se zove Abi. Ona ostaje upamćena, jer njen najveći strah je – zaborav. Mrak je i ovoga puta krio demone, ali grupa se snalazi u čudnim mestima između dva sveta, a autorka knjige uspeva da održava i zadrži pažnju čitalaca. Snaga drugarstva, zajednički nastup bez obzira na posledice, pokazuju koliko je nezamenjivo iskreno prijateljstvo koje se izgradilo u školi, u gradskom kvartu, a okalilo se u opasnim situacijama u koje je grupa zapadala.

Priča je rađena po principima sličnih dečjih knjiga: manje opisa, više dijaloga i što više uzbudljivih zbivanja. Pisana kao filmski scenario, kroz pretapanja između svakodnevnih školskih obaveza i nadmudrivanja s profesorima i uzbudljive borbe sa zlom koje dolazi iz mraka i teško ga je odrediti. U tim zbivanjima  se pojavljuju i prve ljubavi, izgrađuju ljudi. Dok nam filmovi i televizija nude premnogo nasilja, ovde su razrešenja sa manje grubosti.

Roman je čitljivo, dopadljivo i vrlo jednostavno štivo koje vredi čitati. Autorka ne definiše ni mesto zbivanja, ni naciju junaka, niti sve to definiše vremenski određeno, izuzev godišnjih doba. Zato čitaoci roman prihvataju kao da se događa u njihovom mestu, što mu obezbeđuje čitanost.


 

Prikaz napisao Dimitrije Janičić iz Beograda

„Lepotica i zver“, priča stara 4000 godina

Bajka „Lepotica i Zver“ inspirisana je francuskim romanom iz 1740. godine, „La Belle et La Bete“ Gabrijel-Suzan Barbo de Vilnev, ali sama priča datira od pre 4000 godina, zaključili su istraživači sa univerziteta u Daramu i Lisabonu.

Ilustracija Voltera Krejna 1874.

Ilustracija Voltera Krejna 1874.

BLISTAVI UM – Zbog čega je Džon Neš bio jedinstveni genije?

Džon Neš, jedan od najvećih matematičara svih vremena i dobitnik Nobelove nagrade poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći zajedno sa svojom suprugom Ališom. Životni, ali i akademski put ovog genija bio je sve samo ne običan.

Demon školske biblioteke

Roman „Demon školske biblioteke“ koji je napisala hrvatska književnica Morea Banićević, objavljen u izdanju izdavačke kuće Laguna iz Beograda 2016. godine, dopao je do ruku mom poštovanom saradniku, književniku, prevodiocu i književnom kritičaru – Dimitriju Janičiću. Pročitajte šta je on o njemu napisao.

Demon_školske_biblioteke_Morea_Banicevic

PUSTOLOVINA U BIBLIOTECI

Read the rest of this entry