Category Archives: Seminarski radovi
Piter Draker – otac savremenog menadžmenta
Piter Draker (Peter F. Drucker), otac savremenog menadžmenta, jedan od najoriginalnijih mislilaca 20. veka, rođen je 19. novembra 1909. godine u Beču. Doktorirao je iz oblasti javnog i međunarodnog prava dok je radio kao novinar u Frankfurtu. Pred naletom nacizma (1933.) odlazi u Englesku, a zatim (1937.) u Ameriku. Radio je kao novinar, konsultant, savetnik i predavač. Svoju profesorsku karijeru započeo je kao predavač iz predmeta politike i filozofije na Benington koledžu (Bennington College). Najveći uticaj na razvoj njegove karijere u pravcu menadžmenta imao je njegov rad kao konsultant u General Motors 1940. godine. Bio je profesor za menadžment na Visokoj školi za postdiplomske studije univerziteta Njujork, više od dvadeset godina. Predavao je sociologiju i menadžment na univerzitetu u Claremont – Kalifornija (od 1971. god.), po kojem je škola menadžmenta, 1984. godine, dobila njegovo ime.
Henri Fajol – otac moderne teorije menadžmenta
Henri Fajol (fr. Henri Fayol, 1841 — 1925) smatra se tvorcem klasične organizacione teorije. On teoriju organizacije i upravljanja definiše kao grupu principa, pravila, metoda i procedura koji su nastali i provereni kroz opšte iskustvo. Među prvima razradio je funkcionalni princip organizovanja i istakao menadžment kao jednu od značajnih aktivnosti u preduzeću. Svoju teoriju zasnovao je na ogromnom iskustvu stečenom u jednom preduzeću, za koje je radio čitav život. Fajolov Opšti i industrijski menadžment objavljen u ediciji Tradicija pred vama, je svedočanstvo neprolaznosti ideja utemeljivača menadžmenta. Podrobnom uporednom analizom dolazi se do zaključka da je u odnosu na svoje savremenike Henri Fajol neuporedivo sveobuhvatnije opisao razne aspekte funkcije administracije (menadžmenta) u preduzeću i na taj način dao osnove savremenom menadžmentu.
Rad koji je napisala Milanka Stokić možete pročitati ovde.
Спартанско васпитање – семинарски рад
Античка Спарта, географски положај
Античка Спарта (дорски Σπάρτα Спарта, атички Σπάρτη Спарти, уобичајени старогрчки назив Λακεδαιμονία/Λακεδαίμων Лакедемонија или Лакедемон) је била град-држава у Античкој Грчкој, која се налазила на југоисточном делу Пелопонеза, у долини реке Еуроте. Античка Спарта је остала позната у историји по својој војној снази, милитаристичком друштву, великом броју робова и грађанској дисциплини. Античка Спарта се дуго времена сматрала најснажнијом војном силом у античкој Грчкој захваљујући агоги, систему закона који је стварао од њених грађана војнике врхунског квалитета. Иако је територија античке Спарте била насељена током микенске доминације Грчком, њена историја почиње после дорске сеобе на Пелопонез током мрачног века и завршава се након римског освајања Спарте.
Kako se rade seminarski, maturski i diplomski radovi
U Narodnoj biblioteci „Ilija M. Petrović“ Požarevac, 30. januara 2018. godine održana je radionica za učenike i studente pod nazivom „Kako se rade seminarski, maturski i diplomski radovi“. Radionicu su vodile Milanka Stokić i Jasmina Stepanović. Nastanak ovog uputstva uslovila je okolnost da studenti i učenici poseduju nedovoljno znanja i iskustva u izradi različitih pisanih radova. Cilj radionice je da se učenici i studenti upute u osnove izrade pisanih radova, od izbora teme, pronalaženja adekvatne literature, koncipiranja sadržaja, tehničke obrade, pa do konačne odbrane rada. Akcenat je stavljen na osposobljavanje učenika i studenata na samostalan rad. Zbog velikog interesovanja radionica se ponavlja u martu. Pogledajte prezentaciju.
Популарни имиџ приватног детектива и његова демистификација
Стручни рад Зорана Кесића, професора Криминалистичко-полицијске академије у Београду, објављен у часопису Безбедност (2013, бр. 2), говори о све популарнијем занимању у Србији – приватни детектив. Рад можете преузети овде.
Crkve u Smederevskoj nahiji u vreme prve vlade knjaza Miloša
Rad Nebojše Đokića i Julije Bašić – Crkve u Smederevskoj nahiji u vreme prve vlade knjaza Miloša. I deo (Crkve u Osipaonici, Lozoviku, Lapovu i Selevcu) objavljen u Braničevskom glasniku, br. 10, Požarevac, 2016. godina, str. 105 – 160, možete pročitati ovde.
Motoričke sposobnosti – seminarski rad
Studentkinja Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača „Mihailo Palov“ u Vršcu, Aleksandra Stokić, odlučila je da podeli svoj rad sa onim studentima kojima će on koristiti. Ako i Vi želite da podelite svoj rad sa drugim studentima, pošaljite ga na mail renataminic@gmail.com , drage volje ću ga postaviti na blog. Radimo, pišemo i delimo sa ostalima… Zarad opšteg dobra.
Srpska muzika i narodni instrumenti
Smatra se da broj muzickih instrumenata u Srbiji nije velik, ali ipak postoje sve glavne vrste i tipovi. U narodne muzicke instrumente ubrajaju se svi instrumenti na kojima se tradicionalno izvodi narodna muzika. Oni mogu biti proizvodi kucne radinosti, decjih ruku, seoskih majstora ili fabricke proizvodnje. Izgleda da se medju decjim muzikim instrmentima nailazi na najvecu raznovrsnost. Svako godisnje doba daje deci nove materijale za gradjenje muzickih instrumenata sezonskog karaktera. To su svirale od vrbe, zove, truba — borija od mlade kore drveta, od zitne stabljike, trava i list, guslice od kukuruzovine i dr. Osim guslica svi navedeni instrumenti pripadaju grupi aerofonih muzickih instrumenata.
Ceo rad možete preuzeti ovde.