Sami smo sebi najveći neprijatelj: Milankovićevi ciklusi ne objašnjavaju globalno zagrevanje
U poslednjih nekoliko meseci pojavilo se niz pitanja u kojima se postavlja pitanje da li je NASA pripisala globalno zagrevanje promenama u načinu kretanja Zemlje oko Sunca – ciklusima koji su poznati i kao Milankovićevi ciklusi.

Mumbaj – dostava hrane u gradu od 18 miliona stanovnika
Grad Mumbaj u Indiji je poznat po svom široko rasprostranjenom sistemu isporuke toplih obroka od kuće do kancelarije koji je nastao 1890. godine.
Dabavala (dabbawala) – u prevodu “onaj ko nosi kutiju” su muškarci zaposleni da svaki dan, koristeći različite vidove transporta, pretežno bicikl i voz, ujutru prikupljaju toplu hranu u kutijama za ručak iz domova zaposlenih, isporučuju ručak na radno mesto i vraćaju prazne kutije ponovo do stana u toku poslepodneva.

Zanimljivosti o botaničkoj bašti
Botanička bašta „Jevremovac“ osnovana je 1889. godine, a prostor na kome se nalazi je dodeljen kao poklon kraljevske porodice, konkretno kralja Milana Obrenovića. Danas se na prostoru bašte nalazi 2.200 vrsta, na otvorenom prostoru 700 i u staklenoj bašti se nalazi 1.000 egzotičnih vrsta, poreklom sa drugih kontinenata. Staklena bašta je podeljena na tri dela, gde se biljkama u njoj imitiraju uslovi iz sredine iz koje oni potiču. Spoljne vrste su prilagodljive našoj klimi i potrebno im je samo navodnjavanje i kvalitetna nega.
Read the rest of this entryZašto se Evropljani nisu kupali u srednjem veku?
Ako uzmemo u obzir da su još u Rimskom carstvu postojala javna kupatila – terme, sasvim je logično da se u srednjem veku lična higijena podrazumevala. Ipak, dobro znamo da to nije bio slučaj…
Još od antičkih vremena u mnogim civilizacijama je zabeležen pojam javnog kupatila. Podjednako pravo na njihovo korišćenje najčešće su imali svi građani, a funkcija ovih objekata povezivala se jednako i s higijenom i s principom hedonizma.

Nobelova nagrada za mir: Dobitnik je Svetski program UN za borbu protiv gladi
Nobelova nagrada za mir za 2020. godinu dodeljena je Svetskom programu za hranu Ujedinjenih nacija za napore u borbi protiv gladi.
Iz Norveškog Nobelovog komiteta su rekli da je ovaj program „pokretačka snaga svih napora da se spreči glad kao oružje za rat i sukobe“.
Nagrada vredi deset miliona švedskih kruna, što je blizu milion evra.

Zbog kompjutera smo zapostavili pisanje rukom
Prema novim naučnim istraživanjima, veština pisanja je veoma bitna za dečiji razvoj, tvrde stručnjaci. Neurolozi tvrde da pisanje rukom aktivira područja u mozgu koji nam pomažu da učimo brže i bolje i da deca brže uče da čitaju kada nauče da pišu rukom, ali i bolje generišu ideje i zadržavaju informacije. Istraživanje je sproveo tim sa Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju, koji sada predlaže da nacionalne smernice moraju da obezbede deci da pohađaju neke časove rukopisa.

Mahatma Gandi o islamu
Zaista mislim da je islam religija mira kao što su to hrišćanstvo, budizam i hinduizam. Nema sumnje da postoje razlike, ali cilj tih religija jeste mir. Svojstveni doprinos islama nacionalnoj kulturi Indije jeste njegovo nepomućeno verovanje u jedinosušnost Boga, i praktična primena istine bratstva ljudi na one koji su nominalno pod njegovim okriljem. Te dve stvari nazivam svojstvenim doprinosom. U hinduizmu duh bratstva je i suviše pofilozofljen. Slično tome, iako filozofski hinduizam nema drugog boga sem Boga, ne može se poreći da priktični hinduizam nije tako nedvosmisleno beskompromisan kao islam.

Mahatma Gandi o hrišćanstvu
Čvrsto sam ubeđen da savremena Evropa ne predstavlja duh Boga ili hrišćanstva, već duh satane. A uspeh satane je najveći kad se pojavljuje sa božjim imenom na usnama. Evropa je danas samo po imenu hrišćanska. U stvari ona obožava Mamona. „Lakše je kamili proći kroz iglene uši nego bogatašu ući u carsko nebesko.“ Tako je u stvari govorio Isus Hristos. Njegovi takozvani sledbenici mere svoj moralni napredak prema materijalnim dobrima.

Na čemu su pisali naši preci? Materijali koji su prethodili hartiji
Pametni telefoni su se pojavili početkom ovog veka, elektronske knjige su preuzele glavnu ulogu u kasnim devedesetim, a štampanje knjiga otpočelo je sredinom 15. veka. Ali kako se razvijala pismenost i na čemu se pisalo pre toga?
Danas je Miholjdan
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik svetitelja Kirjaka Otšelnika, ali je i u srpskom narodu ovaj dan poznat nevezano za ovog sveca – kao Miholjdan.


















