Zavisnost od društvenih mreža poslednjih godina je uzela maha, pa brojni korisnici traže pomoć stručnjaka, koji kažu da je ova zavisnost jača nego kod alkohola ili narkotika.Stručnjaci su osmislili brojne”detoks tretmane”, a korporativna wellness industrija u ekspanziji nudi sve više rešenja kako da se provede dan bez stalnog kompulsivnog “skrolovanja” po stranicama.
Četiri decenije Muzeja afričke umetnosti
“Bilo mi je veliko zadovoljstvo da posetim Muzej afričke umetnosti u Beogradu, toliko formi čiste lepote za promatranje, toliko znakova za odgonetanje, toliko staza i tragova za praćenje što vode kroz visoravan Dogona, kroz zemlje Ašantija, kroz prostranstva Bambara”, napisao je Kenet Vajt, pisac i profesor na pariskoj Sorboni.
Daleko od bučnog centra srpske prestonice, okružen zelenilom i tišinom neuobičajnom za velike gradske sredine, Muzej afričke umetnosti, prvi i jedini muzej u regionu isključivo posvećen kulturama i umetnostima afričkog kontinenta, već 40 godina približava daleku Afriku srpskoj publici.
Studenti izabrali „Malu zemlju“
Gonkurova nagrada studenata Srbije ove godine pripala je romanu „Mala zemlja“ Gaela Faja, a dobitnik nagrade pozvan je sledeće godine kao gost Molijerovih dana u Srbiji, pošto knjiga bude prevedena na srpski jezik.
OVAKO JE IZGLEDAO GRAD NAŠIH PREDAKA, STARIH SLOVENA
Gordovi su bili utvrđena slovenska naselja, slična onima koja su gradili Kelti i Germani, a koji su se nalazili na strateški istaknutim i bitnim, lako branjivim mestima kao što su brda, brežuljci, obale reka, jezerska ostrva i poluostrva. Stari Sloveni nisu bili hrpa varvara i necivilizovanih divljaka koja je živela samo po zemunicama. To smo mogli da zaključimo već na osnovu vikinškog naziva za Rusiju – “Gardariki” odnosno “Zemlja gradova” – koju svakako ne bi dali teritoriji na kojoj nema gradova (!), a to dokazuje i savremena nemačka i poljska arheologija. Danas ćemo zato kratko pričati o “gordovima”, uz pregršt fotografija kojima ćemo vam ilustrovati kako je izgledao život naših drevnih predaka.
U trci za titulama većina ne živi: Kada imate sve, a niste srećni
Uspeh je dobiti ono što želite. Sreća je želeti ono što dobijete. Ali, da li je izreka pisca Dejla Karnegija primenjiva u ovom vremenu i ovom društvu? Ili smo pristali na to da uspeh nije stvar ni lične želje niti lične sreće, nego da je puko ispunjavanje forme i norme? One koja nam je „plasirana“.
БИБЛИОНЕТ 2017 – стручно-научни скуп Заједнице матичних библиотека Србије
Заједница матичних библиотека Србије и Библиотека града Београда вас позивају да учествујете на стручно научном скупу Библионет 2017, који ће бити одржан у Београду, од 14. до 16. септембра 2017. године. Тема скупа: „Информационо-комуникационе технологије и иновативни сервиси у библиотекама“ Библионет 2017 ставља фокус на примену информационо-комуникационих технологија (ИКТ) у библиотекама и на увођење иновативних библиотечких сервиса и програма заснованих на савременим технолошким достигнућима.
ŽESTOKE KAZNE CARA DUŠANA
Dušanov zakonik donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika, održanom na Vaznesenje Gospodnje, 20. maja 1349. godine u Skoplju.
Ivanji: Istorijski roman je uživanje u istraživanju
Nedavno je predstavljena romansirana biografija rimskog cara Julijana, u izdanju Lagune, autora Ivana Ivanjija, kao treći deo trilogije o rimskom carevima sa Balkana. Autor knjige je bio gost Kažiprsta B92.
Kućni ljubimci i godišnji odmor
Većina onih ljudi koji imaju psa ili pse ili mačke za kućne ljubimce, kada planiraju odlazak na godišnji odmor, suočavaju se sa problemom – šta sa kućnim ljubimcem? Kao i kod svakog problema, uvek postoji više opcija za njegovo rešenje. Neke od najpopularnijih su:
1. Voditi psa ili mačku sa sobom na odmor – nije baš uvek moguće, jer retko gde postoje Pet friendly hoteli ili apartmani. Bar ne oni koje većina nas može da plati.
2. Ostaviti psa ili mačku u pansionu – pod uslovom da u vašem gradu postoji pansion i da je pouzdan.
3. Umoliti nekog od familije ili prijatelja da vam čuva ljubimca dok ste na odmoru – to ako ste srećni, kao što je moja sestra srećna, pa da mirna srca ode na more, dok joj je pudlica na sigurnom. Ali nisu svi te sreće… Videh ovaj tekst o servisu za čuvanje ljubimaca, pa nešto razmišljam – šta mislite, koja je najbolja opcija? Možda bi mogli međusobno da se ispomažemo, mi ljubitelji pasa i mačaka i čuvamo jedni drugima ljubimce dok smo na odmoru? Da li biste bili član nekog takvog servisa, ako bi on postojao u našoj zemlji?

























