Category Archives: Zanimljivosti
Празници Свети Лука и Свети Петар Цетињски
Српска православна црква данас прославља Светог Луку или Лучиндан, како је међу народом познатија ова слава. На данашњи дан се такође обележава и Свети Петар Цетињски.
Read the rest of this entryMudre jevrejske poslovice
Kažu da su Jevreji najmudriji narod na svetu. Donosimo vam 30 jevrejskih poslovica, pa vi prosudite sami:
Adam – prvi srećnik na ovome svetu, jer nije imao taštu.
Ako se problem može rešiti novcem, onda to nije problem, već – trošak.
Boj se jarca odnapred, konja – otpozadi, i budala sa svih strana.
Čovek mora da živi barem zbog radoznalosti.

Velika boginja plodnosti – Živa: Svetovidova pratilja sa zlatnom kosom
Boginja Živa ili Siva je davnašnja boginja plodnosti iz slovenske mitologije. Ime Živa govori o tome da je ona ta koja daje život. Poput svake boginje o kojoj sam do sad pisala i kod Žive je naglašen atribut majke, ali kod nje je ovaj atribut naglašeniji nego kod drugih slovenskih boginja kao što su Vesna ili Lada.
Ko je bio Ragnar Lodbrok? (Jedna od najpopularnijih ličnosti nordijskih saga)
Ako ste u poslednje vreme pratili popularnu TV seriju Vikinzi možda ste se zapitali da li je Ragnar Lodbrok bio stvaran, ili je ipak samo izmišljeni lik u seriji. A ako jednostavno uživate u nordijskim sagama i legendama, onda vam je njegovo ime sasvim sigurno poznato.
Prema brojnim istorijskim zapisima, Ragnar Lodbrok bio je vikinški vođa iz prve polovine 9. veka koji je tvrdio da je neposredni potomak boga Odina. Bio je kralj Švedske i Danske koji je redovno napadao i pljačkao Zapadnu Evropu.

Glumac Travis Fimmel u ulozi Ragnara Lodbroka u seriji Vikinzi
Danas je Sveta Petka
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra slave praznik posvećen Svetoj Petki – Prepodobnoj mati Paraskevi, koja je bila zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Simbolika vilin konjica
Sam naziv ovog plemenitog bića kao da nas povlači u neku drugu dimenziju, u svet vilenjaka sa tankim prozirnim krilima. Njegovo ime na engleskom (dragonfly) takođe govori o nekome ko prevazilazi sva vremensko-prostorna ograničenja. On dolazi iz neke druge priče, više liči na biće iz bajke ili drevnog mita, nego na nekoga sa kim delimo sadašnjost.
Mumbaj – dostava hrane u gradu od 18 miliona stanovnika
Grad Mumbaj u Indiji je poznat po svom široko rasprostranjenom sistemu isporuke toplih obroka od kuće do kancelarije koji je nastao 1890. godine.
Dabavala (dabbawala) – u prevodu “onaj ko nosi kutiju” su muškarci zaposleni da svaki dan, koristeći različite vidove transporta, pretežno bicikl i voz, ujutru prikupljaju toplu hranu u kutijama za ručak iz domova zaposlenih, isporučuju ručak na radno mesto i vraćaju prazne kutije ponovo do stana u toku poslepodneva.

Zanimljivosti o botaničkoj bašti
Botanička bašta „Jevremovac“ osnovana je 1889. godine, a prostor na kome se nalazi je dodeljen kao poklon kraljevske porodice, konkretno kralja Milana Obrenovića. Danas se na prostoru bašte nalazi 2.200 vrsta, na otvorenom prostoru 700 i u staklenoj bašti se nalazi 1.000 egzotičnih vrsta, poreklom sa drugih kontinenata. Staklena bašta je podeljena na tri dela, gde se biljkama u njoj imitiraju uslovi iz sredine iz koje oni potiču. Spoljne vrste su prilagodljive našoj klimi i potrebno im je samo navodnjavanje i kvalitetna nega.
Read the rest of this entryZašto se Evropljani nisu kupali u srednjem veku?
Ako uzmemo u obzir da su još u Rimskom carstvu postojala javna kupatila – terme, sasvim je logično da se u srednjem veku lična higijena podrazumevala. Ipak, dobro znamo da to nije bio slučaj…
Još od antičkih vremena u mnogim civilizacijama je zabeležen pojam javnog kupatila. Podjednako pravo na njihovo korišćenje najčešće su imali svi građani, a funkcija ovih objekata povezivala se jednako i s higijenom i s principom hedonizma.

Zbog kompjutera smo zapostavili pisanje rukom
Prema novim naučnim istraživanjima, veština pisanja je veoma bitna za dečiji razvoj, tvrde stručnjaci. Neurolozi tvrde da pisanje rukom aktivira područja u mozgu koji nam pomažu da učimo brže i bolje i da deca brže uče da čitaju kada nauče da pišu rukom, ali i bolje generišu ideje i zadržavaju informacije. Istraživanje je sproveo tim sa Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju, koji sada predlaže da nacionalne smernice moraju da obezbede deci da pohađaju neke časove rukopisa.




















