Category Archives: Knjige, časopisi, pisci i javna lica
“Ana In silazi u Donji svet”: Sumerska sajberpank priča
Sumeri su bili drevni narod koji je u četvrtom milenijumu pre naše ere nastanjivao plodno tle sliva Tigra i Eufrata, teritoriju koju danas zauzima ono što je danas ostalo od Iraka. Arheološka iskopavanja koja su nam polako otkrivala ovu drevnu civilizaciju započeta su 1889. godine. Čitav međunarodni tim arheologa radio je na ovim iskopinama više od jedne decenije. Ono što je značajno jeste da su Sumeri prva visokorazvijena civilizacija koja je iza sebe ostavila pisane spomenike. Tako da su arheolozi iz peska izvlačili glinene tablice sa klinopisom, a većima tablica nastala je pre negde oko četiri hiljade godina. U početku, sumersko pismo se sastojalo od jednostavnih slika (hijeroglifi, bilo ih je oko 2000), a svaka je predstavljala reč ili pojam. Pisalo se zašiljenom trskom na vlažnim glinenim pločama, koje su se zatim pekle i tako postajale gotovo neuništive. Do 2900. pre nove ere iz tog pisma razvili su se simboli koji su predstavljali slogove (oko 600 simbola), a pošto su ti simboli ličili na klin, sumersko pismo je nazvano klinasto pismo.

Mahatma Gandi o islamu
Zaista mislim da je islam religija mira kao što su to hrišćanstvo, budizam i hinduizam. Nema sumnje da postoje razlike, ali cilj tih religija jeste mir. Svojstveni doprinos islama nacionalnoj kulturi Indije jeste njegovo nepomućeno verovanje u jedinosušnost Boga, i praktična primena istine bratstva ljudi na one koji su nominalno pod njegovim okriljem. Te dve stvari nazivam svojstvenim doprinosom. U hinduizmu duh bratstva je i suviše pofilozofljen. Slično tome, iako filozofski hinduizam nema drugog boga sem Boga, ne može se poreći da priktični hinduizam nije tako nedvosmisleno beskompromisan kao islam.

Mahatma Gandi o hrišćanstvu
Čvrsto sam ubeđen da savremena Evropa ne predstavlja duh Boga ili hrišćanstva, već duh satane. A uspeh satane je najveći kad se pojavljuje sa božjim imenom na usnama. Evropa je danas samo po imenu hrišćanska. U stvari ona obožava Mamona. „Lakše je kamili proći kroz iglene uši nego bogatašu ući u carsko nebesko.“ Tako je u stvari govorio Isus Hristos. Njegovi takozvani sledbenici mere svoj moralni napredak prema materijalnim dobrima.

Живот наш – Пјотр Вјаземски
Живот наш је у старости – изношен халат:
И незгодно га је носити, и жао оставити;
С њим се саживесмо, као с братом брат;
Нити крпити га, нити обновити.

Prodavac kao poslovan čovek u prodavnici
U knjizi „Kultura poslovnog ponašanja“ koju je napisala Dušanka Bojičić (Beograd: Altera, 2005) pronašla sam neke odlične savete za sve prodavce. Možda bi trebalo da svim prodavcima to bude obavezna lektira pre nego što i počnu da rade.

Bob Živković: „Uspeh je kao reform torta“
Dobroslav Bob Živković se svojom kreativnošću, autentičnim stilom i smislom za humor izdvojio i postao drag širokoj publici. Njegove ilustracije nalaze se gotovo na svakom koraku. Tokom karijere sarađivao je sa Kreativnim centrom, „Politikinim zabavnikom“, ilustrovao je veliki broj knjiga za decu, a naučna fantastika i fantazija takođe čini značajan deo njegovog stvaralaštva.

Pokloni u poslovnom svetu
Daj onako kako bi želeo da primaš, primaj onako kako bi želeo da daš. (Nemačka poslovica)
Poslovni bonton ne zabranjuje da se saradnicima, partnerima i poslovnim prijateljima daju pokloni. Međutim, to ne znači da se oni daju onako „napamet“, već se polazi od toga kakva je ličnost partner, i da li želi da primi poklon.

Народна веровања о птицама
У књизи „Вјеровања у Срба“ Момчила Спасојевића пронашла сам занимљива народна веровања о птицама. Поједине птице су инстиктивно предсказивале неке појаве и догађаје, па су и узимане као симболи за те појаве и збивања. Неке су својом појавом и оглашавањем предсказивале несрећу или смрт, друге опет ружно или лепо време. Ево неких од записаних народних веровања:
Виртуелна промоција књиге „Име у срцу“ Драгана Журжевића
У организацији Центра за културу Костолац и Удружења за промоцију културе, традиције и туризма „Од књиге до душе“ у четвртак, 17. септембра, одржано је виртуелно представљање књиге „Име у срцу“ Драгана Журжевића.
О књизи су говорили: Драган Журжевић, аутор књиге, Верослава Малешевић, књижевница, Славица Јовановић, професорка српског језика и књижевности, Магдалена Реџовић, професорка српског језика и књижевности, Невена Вуксановић, библиотекар и Рената Минић, председница Удружења „Од књиге до душе“.
Објављивање књиге „Име у срцу“ део је пројекта „Кроз песме зборим“ подржаног од Градске општине Костолац.

У оку твом – Алексеј К. Толстој
У оку твом трепери суза љубоморе,
О не тугуј, драга си увек ми ти,
Ал волети ја могу тек понет у просторе,
И моју љубав, широку као море,
Обале живота неће зајазити.



















