Author Archives: Od knjige do duše
Празници Свети Лука и Свети Петар Цетињски
Српска православна црква данас прославља Светог Луку или Лучиндан, како је међу народом познатија ова слава. На данашњи дан се такође обележава и Свети Петар Цетињски.
Read the rest of this entryMudre jevrejske poslovice
Kažu da su Jevreji najmudriji narod na svetu. Donosimo vam 30 jevrejskih poslovica, pa vi prosudite sami:
Adam – prvi srećnik na ovome svetu, jer nije imao taštu.
Ako se problem može rešiti novcem, onda to nije problem, već – trošak.
Boj se jarca odnapred, konja – otpozadi, i budala sa svih strana.
Čovek mora da živi barem zbog radoznalosti.

Velika boginja plodnosti – Živa: Svetovidova pratilja sa zlatnom kosom
Boginja Živa ili Siva je davnašnja boginja plodnosti iz slovenske mitologije. Ime Živa govori o tome da je ona ta koja daje život. Poput svake boginje o kojoj sam do sad pisala i kod Žive je naglašen atribut majke, ali kod nje je ovaj atribut naglašeniji nego kod drugih slovenskih boginja kao što su Vesna ili Lada.
Ko je bio Ragnar Lodbrok? (Jedna od najpopularnijih ličnosti nordijskih saga)
Ako ste u poslednje vreme pratili popularnu TV seriju Vikinzi možda ste se zapitali da li je Ragnar Lodbrok bio stvaran, ili je ipak samo izmišljeni lik u seriji. A ako jednostavno uživate u nordijskim sagama i legendama, onda vam je njegovo ime sasvim sigurno poznato.
Prema brojnim istorijskim zapisima, Ragnar Lodbrok bio je vikinški vođa iz prve polovine 9. veka koji je tvrdio da je neposredni potomak boga Odina. Bio je kralj Švedske i Danske koji je redovno napadao i pljačkao Zapadnu Evropu.

Glumac Travis Fimmel u ulozi Ragnara Lodbroka u seriji Vikinzi
Danas je Sveta Petka
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra slave praznik posvećen Svetoj Petki – Prepodobnoj mati Paraskevi, koja je bila zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Nikola Tesla – Mrtvi ne znaju da su živi
„Smrt ne postoji, a samim tim saznanjem, nestaje i strah od iste. I zapamtite: ni jedan čovek koji je postojao nije umro. Pretvorili su se u svetlost i kao takvi postoje i dalje. Tajna je u tome da se te svetlosne čestice vrate u prvobitno stanje. Vraćanje u neku od prethodnih energija. Hrist i još neki znali su tu tajnu. Ja sam tragao za time kako da se očuva ljudska energija. Ona je jedan od vidova svetlosti. U Duši ponekad ravna vrhunskom nebeskom svetlu. Nisam tragao za tim radi sebe, već radi dobra svih. Verujem da će moje otkriće učiniti ljudima život lakšim i snošljivijim i usmeriti ih na duhovnost i moralnost..“, govorio je Nikola Tesla.

Simbolika vilin konjica
Sam naziv ovog plemenitog bića kao da nas povlači u neku drugu dimenziju, u svet vilenjaka sa tankim prozirnim krilima. Njegovo ime na engleskom (dragonfly) takođe govori o nekome ko prevazilazi sva vremensko-prostorna ograničenja. On dolazi iz neke druge priče, više liči na biće iz bajke ili drevnog mita, nego na nekoga sa kim delimo sadašnjost.
Дан Уједињених нација
На данашњи дан 1945. године, ратификована је повеља Уједињених нација од стране свих сталних чланица Савета безбедности и више од половине потписница. Дан Уједињених нација прославља се 24. октобра као међународни празник још од 1948. године, у циљу информисања људи о циљевима, сврси, и достигнућима Уједињених нација.

Piter Draker – otac savremenog menadžmenta
Piter Draker (Peter F. Drucker), otac savremenog menadžmenta, jedan od najoriginalnijih mislilaca 20. veka, rođen je 19. novembra 1909. godine u Beču. Doktorirao je iz oblasti javnog i međunarodnog prava dok je radio kao novinar u Frankfurtu. Pred naletom nacizma (1933.) odlazi u Englesku, a zatim (1937.) u Ameriku. Radio je kao novinar, konsultant, savetnik i predavač. Svoju profesorsku karijeru započeo je kao predavač iz predmeta politike i filozofije na Benington koledžu (Bennington College). Najveći uticaj na razvoj njegove karijere u pravcu menadžmenta imao je njegov rad kao konsultant u General Motors 1940. godine. Bio je profesor za menadžment na Visokoj školi za postdiplomske studije univerziteta Njujork, više od dvadeset godina. Predavao je sociologiju i menadžment na univerzitetu u Claremont – Kalifornija (od 1971. god.), po kojem je škola menadžmenta, 1984. godine, dobila njegovo ime.

“Ana In silazi u Donji svet”: Sumerska sajberpank priča
Sumeri su bili drevni narod koji je u četvrtom milenijumu pre naše ere nastanjivao plodno tle sliva Tigra i Eufrata, teritoriju koju danas zauzima ono što je danas ostalo od Iraka. Arheološka iskopavanja koja su nam polako otkrivala ovu drevnu civilizaciju započeta su 1889. godine. Čitav međunarodni tim arheologa radio je na ovim iskopinama više od jedne decenije. Ono što je značajno jeste da su Sumeri prva visokorazvijena civilizacija koja je iza sebe ostavila pisane spomenike. Tako da su arheolozi iz peska izvlačili glinene tablice sa klinopisom, a većima tablica nastala je pre negde oko četiri hiljade godina. U početku, sumersko pismo se sastojalo od jednostavnih slika (hijeroglifi, bilo ih je oko 2000), a svaka je predstavljala reč ili pojam. Pisalo se zašiljenom trskom na vlažnim glinenim pločama, koje su se zatim pekle i tako postajale gotovo neuništive. Do 2900. pre nove ere iz tog pisma razvili su se simboli koji su predstavljali slogove (oko 600 simbola), a pošto su ti simboli ličili na klin, sumersko pismo je nazvano klinasto pismo.




















