Koliko je vremena bilo potrebno od grčke komedije da pozorište počne da peva i pleše, koliko da se dvorski balet transformiše u umetničku igru, koliko da se balerine uzdignu na prste, da bi igra na kraju počela da se razvija i u drugim sferama, neka su od pitanja na koja odgovore donosi knjiga Balet i moderna igra Suzan Au. Ovako je knjigu predstavio Nebojša Bradić, urednik edicije Ars Scena IP Clio, dodavši i da se istorija igre ovde može tretirati i kao avanturistički roman koji se razvija od dvorske igre na dvoru Luja XIV u klasičan balet kao status građanskog društva, pa kasnije i u kulturu ulice koja upija i uticaje drugih umetnosti i subkulture.
Biblioteke u lancima
Pre nego što ih je štamparska presa učinila jeftinim i lako dostupnim, knjige su u srednjem veku bile neverovatno retke i dragocene. Pre mogućnosti da se masovno štampaju, svaka knjiga je pažljivo prepisivana što je zahtevalo hiljade sati rada na samo jednom primerku. U kasnom srednjem veku počele su da se otvaraju biblioteke, u kojima su knjige vezivane lancima za police. Tako je posetiocima omogućeno da čitaju, dok su vredne knjige bile obezbeđene od potencijalnih lopova. Lanci su postavljani na uglu korica knjige i bili su dovoljno dugi da se knjiga preuzeta sa police može čitati, ali ne i izneti iz biblioteke. Sa pronalaskom štamparske mašine, pravljenje kopija je olakšano, a cena knjiga značajno opala. Do kasnih 1800-tih, praksa vezivanja knjiga u lance je odumirala i danas postoji svega nekoliko biblioteka u lancima, sačuvanih isključivo kao istorijsko nasleđe.
Забрањене књиге
У знању је моћ – важило је и важи и данас. На жалост, знамо како су се моћници током историје понашали према носиоцима тог знања, тј. према књигама – или их себично чували, или их забрањивали или пак спаљивали. На сајту Писменица пронашла сам интересантне текстовe о неким од наслова који су током XX века били забрањени из најразличитијих разлога, а неки су и данас недоступни.
Zabranjene teme – o ovome ne sme da se priča u školama širom sveta
U nekim državama sveta postoje određene teme koje su strogo zabranjene i o kojima ne sme da se priča na časovima. Odnedavno ono što se uči na časovima u školi postalo je pitanje debata i to na nacionalnom nivou. Naime, majka iz američke države Tenesi nije htela da dozvoli svojoj ćerki da pohađa časove koji uče decu o islamskoj veri u sklopu gradiva sedmog razreda. Majka je tvrdila da su lična religijska uverenja time povređena, piše „Viralnova“.
Nobelova nagrada za ekonomiju Hartu i Holmstromu
Britanac Oliver Hart i Finac Bengt Holmstrom dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju, za doprinos teoriji ugovora, saopštio je Nobelov komitet. Oba stručnjaka rade u SAD – Hart je profesor na Harvardu, a Holmstorm na MIT (Massachusetts Institute of Technology).
Norveška dobija najlepše novčanice na svetu
Skandinavci su još jednom potvrdili reputaciju fantastičnih dizajnera, a Norveška reputaciju jedne od najpoželjnijih zemalja za život. Centralna norveška banka je, naime, početkom godine raspisala konkurs za dizajn novih novčanica, tema je bila “more”, a odabrana rešenja, ali i ona koja se ipak neće naći na zvaničnoj valuti Norveške, oduševila su ceo svet.
Danas je Međunarodni dan devojčica
Međunarodni dan devojčica, 11. oktobar, obeležava se širom sveta s ciljem da se skrene pažnja na ugrožavanje prava devojčica u oblastima kao što su dostupnost obrazovanja, zdravstvena zaštita, seksualno i reproduktivno zdravlje, zakonska prava i zaštita od diskriminacije, nasilja i ugovorenih brakova.
Dobitnici nagrada i povelja povodom 15. oktobra – Dana oslobođenja Grada Požarevca
Odbor za dodeljivanje nagrada i povelja Grada Požarevca, na sednici od 7. oktobra, doneo je odluku o dodeli nagrada i povelja Grada Požarevca. Centar za kulturu Kostolac, dobitnik povelje Grada Požarevca, za ostvarene izvanredne rezultate i dostignuća u radu
Logos Hope – najveća ploveća biblioteka na svetu
Sa teretom od preko pet hiljada knjiga i dužinom od preko sto trideset metara, Logos Hope (Nada razuma) je najveća ploveća knjižara na svetu. Logos Hope je predvođen od strane jedne nemačke dobrotvorne organizacije, sa misijom da dostavlja knjige i omogućava obrazovanje ljudima širom sveta. Posadu broda čine volonteri koji rade pro bono i prijavljuju se na jednu do dve godine. Za osam godina, koliko već plovi, Logos Hope je do sada posetio preko četrdeset dve zemlje. U jednoj luci obično boravi nekoliko nedelja, što omogućava volonterima da učestvuju u projektima zajednice i da dovode koliko god žele posetioca na brod (u isto vreme, desi se da ih bude i do četiristo pedeset).


























