Category Archives: Zdravlje, sport i lepota
Neprijatelji u ljudskom pakovanju
U kameno doba zmija je bila zmija a lav je bio lav. Nije bilo greške odakle opasnost dolazi. Danas, brza hrana, zaslađena pića i namirnice životinjskog porekla (mlečni i mesni proizvodi) puni su masnoća i antibiotika, pakuju se i reklamiraju kao najbolje za našu ishranu. A one nas, malo po malo, ubijaju.

EPIDEMIJE OD TROJE I ŠPANSKE GROZNICE DO KORONA VIRUSA
Zarazne bolesti su kroz istoriju ne samo sejale masovnu smrt, već i u velikoj meri uticale na tokove istorije i ljudski identitet. Tako je “Justinijanova kuga” u 6. veku sprečila ovog vizantijskog imperatora u nameri da prisajedini ostatke nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva koje se raspalo 476. godine.
Apokaliptična atmosfera koju su pratile zarazne bolesti olakšala je širenje hrišćanstva, jer su im obični ljudi u strahu i nemoći da sagledaju nevolju koja ih je zadesila, pripisivali božanski znak.

Kuga u Atini, slika Michiela Sweertsa
Највећи психолошки експеримент у историји је у току
Највећи психолошки експеримент у историји је у току, тврде психолози. Пандемијом вируса корона, карантинима, мерама изолације и самоизолације погођене су милијарде људи на свету. Сада бројни психолози у многим земљама на примеру пандемије истражују како људи заправо реагују на недаће, пише „Сајентифик Америкен“.

Необичан тимски спорт
Археолози су недавно установили да су још у деветом веку Кинескиње из виших друштвених сталежа уживале у једном опасном спорту – игрању пола на магарцима.
У граду Си’ану, у централном делу Кине, археолози су открили гробницу од цигала, стару више од хиљаду година. Њена величина и осликани зидови, на којима су представљене фигуре слугу и музичара, као и то што је гробница очигледно била похарана, јасно указују да је у њој била сахрањена особа високог друштвеног статуса. То потврђује и камени епитаф пронађен у гробници, у којем пише да је у ту, 878. године, сахрањена Цуеи Ши, кинеска племкиња и супруга царског гувернера.
Svetski dan zaštite životne sredine
Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se u celom svetu 5. juna još od 1972. godine, kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija održala u Stokholmu prvu Konferenciju o zaštiti životne sredine. Širom sveta na ovaj dan vladine i nevladine organizacije pokreću brojne aktivnosti koje se odnose na ekološke probleme i potrebu za očuvanjem životne sredine.
Šta je autofagija: dijeta, gladovanje ili stil ishrane?
Izraz “autofagija” dolazi iz grčkog jezika (auto = sam + phagein = jesti). Ovu reč neobičnog značenja prvi put je upotrebio u nauci belgijski citolog i biohemičar Christian de Duve pre više od pola veka. Dosta godina je prošlo od ovog otkrića i dugo se autofagija u osnovi smatrala ‘sistemom gde se odlažu ćelije koje izumiru’; ‘mesto gde se odvija nespecifična razgradnja ćelija’. Tek 2016. godine Yoshinori Ohsumi, japanski biolog, dobio je Nobelovu nagradu za medicinu za iscrpnu analizu i otkrivanje prave svrhe ovog metaboličkog procesa.
Navike koje treba zadržati i nakon karantina
Iako još uvek ne znamo kada će se završiti karantin, čini se da makar naziremo taj dugo čekani kraj. Kao i njegov početak, to će biti još jedna velika promena u našim životima i biće potrebno vreme da se neke navike vrate na svoje mesto. Možda ipak postoje i one koje treba da zadržimo.
Svako se sa trenutnom situacijom nosi na drugačiji način, kako zna i ume. Nisu baš svima dostupna ista sredstva za to i razlikuje se okruženje u kojima provode dane. Naročito ako se uporedimo sa nekim poznatim ličnostima. Ono što je važno je nada da su svi naučili poneku lekciju i pokupili korisne navike koje treba zadržati i po okončanju karantina. A evo i koje su to navike.
Odela koja su doktori koristili za vreme kuge
Zaštitno odelo rad je doktora Charlesa de l’Ormea (1584-1678). Odela su se prvo koristili u Parizu, ali posle su se proširili širom Evrope.
Zaštitno odelo bilo je sastavljeno od kaputa teških tkanina pokrivenih voskom te su pokrivali od glave do pete. Maska je imala stakleni otvor za oči, kljun kao kod ptica koji je bio cilindričnog oblika i u kojem su se nalazile mirisne supstance. Neki od mirisnih materijala su fosilna smola, matičnjak ili pčelinja trava, metvica lišća, smola, karanfilić, tinktura opijuma, ružine latice. Smatrali su da ih je to štitilo od zaraženog vazduha. Osim zastrašujućeg odela, doktori su koristili drveni štap kako bi pregledali pacijente bez dodira.
Istorija belog mantila
Beli mantil karakterističan za zdravstvene radnike prvo je bio deo „uniforme“ drugih profesija. To su bili laboratorijski naučnici, fizičari, hemičari, biolozi itd.
Tek sredinom 19. veka doktori, lekari, preuzimaju bele mantile koji postaju njihov zaštitni znak. Do tada, kako navode istoričari, lekari su nosili CRNE MANTILE, verovatno zbog prirode posla (fleke od krvi) i povezanosti sa smrću.
Veštačka inteligencija napravila novi super-antibiotik
Sve je više virusa i bakterija koji su otporni na antibiotike, a najviše zbog neodgovornog uzimanja lekova, i lečenja bez asistencije stručnjaka. Jedan model mašinskog učenja bi to mogao da promeni, budući da je već identifikovao snažan lek koji uništava mnoge od bakterija koje su otporne na obične antibiotike.

























