Category Archives: Preporuka

Часопис „Записи“ – Годишњак Историјског архива Пожаревац – шест година пред Вама 

Часопис „Записи“ – Годишњак Историјског архива Пожаревац излази редовно шест година, успешно промовишући архивистичку теорију и праксу, као и постулате друштвених и хуманистичких наука. Окупљајући велики број сарадника током шест година – деведесетосморо (98) из десет држава – до сада је широј стручној и научној, домаћој и иностраној јавности, представио више од стоосамдесет (180) чланака из области архивистике, историографије, етнологије, антропологије, библиотекарства, културологије, информатике, методологије и др, доступних како у штампаном тако и у електронском облику.

zapisi

Read the rest of this entry

Kada sam zaista počeo da volim sebe – Čarli Čaplin

Kada sam zaista počeo da volim sebe, shvatio sam da su bol i emocionalna patnja samo upozorenja koja mi govore da trenutno živim suprotno od svoje istine. Danas znam da se to zove BITI VERODOSTOJAN.

Kada sam zaista počeo da volim sebe, shvatio sam koliko može biti uvredljivo kada pokušavam da nateram nekoga da radi ono što ja hoću, iako znam da trenutak nije pravi i da ta osoba nije spremna za to. Danas, ja to zovem POŠTOVANJE.

35390_carli-caplin_ls

Read the rest of this entry

Sara Dž. Mas – serijal knjiga „Stakleni presto“

Sara Dž. Mas autorka je serijala za tinejdžere koji su broj 1 na listi bestselera Njujork tajmsa. Njeni serijali Stakleni presto (Throne of Glass) i Dvor trnja i ruža (A Court of Thorns and Roses) našli su se na bestseler listama USA Tudeja i Njujork tajmsa i dobili međunarodna priznanja. Serijal Stakleni presto je počela da piše kada je imala samo šesnaest godina, a danas se on prevodi na 35 svetskih jezika. Njene knjige, četiri do sada,  kod nas  je objavila izdavačka kuća „Laguna“ (2016-2017. godine). Moj poštovani saradnik – pisac, književni kritičar i prevodilac Dimitrije Janičić je knjige pročitao i poslao mi svoje mišljenje o njima. Pročitajte.

Read the rest of this entry

Misterija Puškinovih priča

Jedan od najvećih ruskih pisaca, osnivač ruske moderne književnosti, čovek koji pomerio granice i postavio standarde, opet uspevši u nameri da sačuva ruski duh, tradiciju i narodni govor, Aleksandar Sergejevič Puškin, ubijen je u dvoboju 10. februara 1837. godine.

Naučnici konačno dešifrovali misteriozni rukopis iz 15. veka

Veštačka inteligencija omogućila je naučnicima da naprave značajan pomak u dešifrovanju misterioznog drevnog teksta, što se pokušava već vekovima. Vojničev manuskript, ručno napisan kodeks u nepoznatom sistemu pisanja, datira iz 15. veka. Do sada niko nije uspeo da dešifruje tekst koji je veoma poznat slučaj u istoriji kriptografije, iako je to pokušavano od 19. veka, kada je manuskript i pronađen.

View image on Twitter

Read the rest of this entry

Nova mladenovačka poezija

U izdanju mladog udruženja književnika i ljubitelja književnosti „Litera – Mladenovac“ iz štampe je izašla knjiga „Nova mladenovačka poezija“. Ovu svojevrsnu književnu panoramu priredili su Ognjen Petrović i Zoran Antonijević.

IMG_20180202_093532_394

Read the rest of this entry

Biti srećan – Herman Hese

U životu ne postoji nikakva dužnost osim dužnosti: biti srećan. Samo smo zato na svetu, a sa svim dužnostima, svim moralom i svim zapovedima retko činimo jedno drugoga srećnim, jer i sebe time ne činimo srećnima. Ako čovek može biti dobar, može to samo onda kada je srećan, kada u sebi ima sklada, dakle kada voli. To je bilo učenje, jedino učenje na svetu. To je rekao Isus, to je rekao Buda, to je rekao Hegel. Za svakoga je na ovome svetu jedino važno njegovo vlastito najunutarnjije, njegova duša, njegova sposobnost da voli. Ako je ona u redu, onda je svejedno jede li se proso ili kolači, nose li se dragulji ili rite. Onda svet zvuči zajedno s dušom, onda je dobro.

hesse

Pre 177 godina Hans Kristijan Andersen je bio u Srbiji

Srbija i Kraljevina Danska obeležile su 100 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Ali osam decenija pre prvih diplomata iz ove zemlje, o Srbiji i Beogradu zaneseno je pisao niko drugi do čuveni „kralj bajki“ Hans Kristijan Andersen.

Hans Kristijan Andersen posetio je Srbiju i Beograd 1841. godine

Hans Kristijan Andersen posetio je Srbiju i Beograd 1841. godine

Najmisterioznija književnica sveta piše za „Gardijan“

Događaji koji su obeležili književnost u 2017.

Jasmina Vrbavac, književna kritičarka i članica NIN-ovog žirija: Ova godina je izgleda bila prepuna nesporazuma i izneverenih očekivanja.

Događaji koji su obeležili književnost u 2017.

Read the rest of this entry