Tajna drevnih indijanaca
Savremena kultura uči nas da je frizura zapravo stvar ličnog izbora, modnih trendova ili jednostavno praktičnosti. Za Indijance, međutim, ona je bila nešto mnogo, mnogo više od toga.
Sve tajne srpskog kola
Srpsko kolo, tradicionalni narodni ples, upisan je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.
Lazar Paču – kako je jedan lekar zatvorio ordinaciju i postao samouki ekonomista koji je spasao Srbiju od deficita
Lekar po obrazovanju i samouki ekonomista otporan na korupciju pokazao je početkom 20. veka kako može da preporodi finansije i to u veoma turbulentno i teško vreme za Srbiju, čime je postao jedan od naših najuspešnijih ministara.
Svet – savršeno mesto za život
Dobro i zlo se klackaju na vagi života od vajkada. Ponekad nam se čini da zlo pretežava, ali nije tako. Verujem duboko, da na ovom svetu postoji puno više dobrih, časnih i poštenih ljudi od onih drugih. O njima tek ponekad, ponešto čujemo, jer su oni u svojoj skromnosti, pritajeni. A, ako se o njima i čuje nešto, ne daj Bože iz njihovih usta, oni drugi im odmah nalepe etiketu da su hvalisavci, razmetljivci i egocentrici. Pa se oni jadni još više povuku u sebe i prepuste binu ovima drugima, koje neću ni da imenujem. Na njihovo likovanje. Sve što je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne čine ništa, rekao je Edmund Burke. Svet nije savršeno mesto, ali kada bi se dobri ljudi pokrenuli i počeli da čine dobra dela – mogao bi da bude. Nije stvar toliko ni u veri, koliko u uloženom naporu, da se da sve od sebe, da se učini bar nešto i pomogne da svet bude bolji. Budite promena koju želite da vidite u svetu, rekao je Gandi. Uložite napor i napravite od sveta savršeno mesto za život. Da dobro bude svima.
Navikne se čovek na sve i svašta!
Navikne se čovek na sve i svašta, na one koji ga hvale i na one koji ga vređaju, ali se teže navikne na one koji su ravnodušni na njega.
Navikne se da na njega bacaju drvlje i kamenje, uvrede i kletve ali se teže navikne na one koji ni okom ne trepnu na ono što kaže, one koji ni glavu za njim neće okrenuti. Navikne se čovek da bude prvi u redu i da bude zadnji u redu, navikne da ima prijatelja i neprijatelja, ali teže se navikne na ljude kojima je posve svejedno da li im je prijatelj ili neprijatelj.
Љубиша Шљивић – необични подухват једног студента
Љубиша Шљивић из Крагујевца, студент завршне године Економског факултета, са само 24 године успео је да испуни свој сан и направи подухват за који би се мало ко од његових вршњака и усудио да покуша. На овог необичног младића, скренуо ми је пажњу мој поштовани сарадник на блогу, Никола Милованчев, историчар из Словеније. Сазнајте и зашто.
Statua ljubavi u Gruziji
Skulpturu Statua ljubavi u gradu Batumi u državi Gruzija (Georgia), napravila je gruzijska umetnica Tamara Kvesitadže. Čelična statua, na obali Crnog mora, 8 metara visoka i 7 tona teška, svakog dana započinje svoj čudesni ples u 7 časova ujutru, kontrolisana od strane kompjutera i ulepšana dramatičnim osvetljenjem u boji. Mladić i devojka se nakratko spajaju u zagrljaj, da bi ubrzo nakon toga bili razdvojeni, što simboliše njihovu nedozvoljenu kratkotrajnu ljubav. Statua je osmišljena 2007. godine, ali je postavljena tek 2010. godine.
Човек на путу од богова до Бога
Треба ли једном у току живота научити да на наша оправдана питања – Зашто – не мора да стигне одговор. Можемо ли се, морамо ли се једном научити да на она наша најважнија питања – Зашто – одговора нема, или кажи себи: Зато.
Zašto slavimo 8. mart kao Dan žena?
Međunarodni dan žena, popularno nazvan „Osmi mart“, praznik je ekonomskih, političkih i društvenih dostignuća žena. Ideja da se ovaj praznik obeležava pojavila se početkom 20. veka, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. Tridesetih godina neke države su prestale da obeležavaju ovaj praznik, ali su 1975. godine Ujedinjene nacije počele zvanično da ga obeležavaju.
Конкурс: „Језик моје мајке“
Православни дечји часопис „Светосавско звонце“ и Српско одељење Јавног међународног фонда јединства православних народа (из Москве), у оквиру пројекта Дани словенске писмености
расписују међународни
КОНКУРС
За литерарне, ликовне, видео, филмске, музичке и анимиране радове на тему:
ЈЕЗИК МОЈЕ МАЈКЕ
Крајњи рок за пријем радова је петак, 11. мај 2018. године.
























