Category Archives: Iz istorije
Persida Milenković – sve svoje je ostavila Beogradu, a retko ko joj se seća imena
Iz činovničke šabačke porodice, od oca Nikodija i majke Jelene, u Kneževini Srbiji, te davne 1857. godine rođena je Persida Milenković – Šapčanka koja je našem gradu dala sve što je imala. Nekoliko godina nakon njenog rođenja porodica se preselila u Beograd, jer joj se otac zaposlio u ministarstvu građevine.
Persida je bila velika srpska ktitorka i zadužbinarka. U prvom braku imala je sina Vojsilava koji je nažalost umro mlad, a po drugi put se udala sa 26 godina, za beogradskog trgovca, rentijera i dobrotvora Ristu Milenkovića.
Danas se obeležava 8. mart „Dan žena“
Međunarodni dan žena, praznik je kojim se svakog 8. marta širom sveta slavi borba žena za ekonomska, politička i socijalna prava. To nije nešto što se malo zna. Svima je poznato da su se nekad neke feministkinje borile za ravnopravnost sa muškarcima, da su u tome donekle uspele i da su, po mišljenju nekih, time previše odgovornosti preuzele na sebe. Koliko odgovornosti je previše, ostaje diskutabilno, ali nesporno je da značaj ovog praznika leži u ženskoj hrabrosti i upornosti.

Kako su nastale Olimpijske igre: kratak osvrt na istoriju prestižnog takmičenja
Otkrijte kada su počele prve Olimpijske igre i čija je tvorevina olimpijska baklja, ko su najstariji i najmlađi osvajači medalja, kao i kada su naši takmičari prvi put učestvovali na Olimpijskim igrama.
Olimpijske igre 1896. godine
Solomonova Pesma nad pesmama
Ova biblijska knjiga je pesma o lepoti i snazi, sa pažljivo odabranim slikama iz polja, bašta, života biljaka i životinja itd. Delove o snu odlikuju nežni osećaji, dok je odeljak o neiskorišćenoj mogućnosti dao osnovu mnogim propovedima. Ovo je jedinstvena i jedina knjiga u Svetom Pismu koja govori o ljudskoj ljubavi i to bez premca.
Na današnji dan rođen Laza Kostić
Na današnji dan, 12. februar 1841. godine, rođen je začetnik moderne srpske poezije, filozof, poliglota i pesnik, jedan od najvećih umova srpske literature, Laza Kostić.
Laza Kostić je bio srpski pesnik, pisac, novinar, filozof, poliglota i političar, a smatran je jednim od najvećih umova srpske literature. Posvetio se pisanju poezije i prevođenju sa evropskih jezika. Najzanimljivija je i najistaknutija pesnička ličnost druge polovine 19. veka u Srbiji.

Marija od Znojma – živela je decenijama pre Nemanjića i bila fatalno lepa princeza
Iako najveći broj ljudi nikada nije ni čuo za ovu drevnu princezu, reč je bila o moćnoj i veoma uticajnoj vladarki, značajnoj toliko da dobije svoj portret i u istoriju uđe kao prva Srpkinja čija je slika sačuvana.
Helena Blavacki – od obične žene do velikog filozofa
Devetneasti vek bio je vek promena u religijskim pogledima kod većine Evropljana. Tadašnja naučna dostignuća, ali i društvena kretanja, dovela su u pitanje dogmatičku religijsku postavku, koja je bila vekovima zaštićena od svake vrste kritike. Sve brojniji postaju „religiozni liberali“, vernici koji srednjovekovne religijske dogme smatraju zasterelim, te u formi, ali i u suštini religije, rado prihvataju novotarije koje smatraju modernim, ali i razumnim.
Tajna srednjovekovne srpske države: evo zašto je svaki Nemanjić bio Stefan
Od župana Stefana Nemanje i Stefana Prvovenčanog, preko Stefana Dragutina i Stefana Dečanskog, pa do Stefana Dušana i Stefana Uroša… sve ukupno 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića koji su se zvali Stefan i nijedan kome je to bilo pravo ime!

Nova godina, najstariji praznik
Doček Nove godine je najstariji od svih praznika. Prvi put je obeležen u drevnom Vavilonu, pre oko 4.000 godina. Običaji su se promenili i ljudi širom sveta je slave na drugačije načine.
Tajna Društva Vril i Tula
KREATORI NACISTIČKE DOKTRINE
Vril je reč iz naučno-fantastičnog romana autora Edvarda Bulvera Litona pod nazivom Vril: Energija rase koja dolazi, objavljenog 1870. god. U knjizi je Vril opisan kao oblik energije kojim rasplaže izuzetno moćna rasa koja živi pod zemljom. Knjiga je bila veoma popularna pred kraj 19. veka zbog čega je izraz Vril ušao u uobičajenu upotrebu kao naziv za razne vrste ‘životnih eliksira’. Zapravo, još uvek popularno englesko piće Bovril dobilo je ime kombinovanjem izraza Bovajn i Vril.

























