Category Archives: Biblioteka
ZANIMLJIVE ČINJENICE O KNJIGAMA
Ovo su neke zanimljive činjenice o knjigama i čitanju:
- Na celom svetu postoji skoro 130 miliona (preciznije 129,864,880) knjiga
- Za njihovo čitanje bilo bi potrebno 60.000 godina
- Tri najčitanije knjige na svetu su Biblija, Mala crvena knjižica Mao Cedunga i romani o Hariju Poteru
- Američki predsednik Teodor Ruzvelt čitao je jednu knjigu dnevno
- Najduža ikada štampana rečenica sadrži ukupno 823 reči
- Prva knjiga koja je opisana kao best-seller bila je Fools Of Nature iz 1889. godine američke književnice Alis Braun
- Indijci najviše čitaju, u proseku 10.7 sati nedeljno
- Za pisanje romana u proseku je potrebno 475 časova
- 68% objavljenih knjiga kupe žene
- Ljudi obično gube interesovanje za čitanje knjige na njenoj osamnaestoj stranici
Каравал – Стефани Гарбел
О роману Каравал, који је написала Стефани Гарбер, америчка књижевница, а који је објавила издавачка кућа Лагуна из Београда (2017. године), из угла мог поштованог сарадника, писца, преводиоца, књижевног критичара, Димитрија Јаничића. Прочитајте…
ЖИВОТ И ИГРА
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada je međunarodna nagrada, koju godišnje dodeljuju švedske i norveške institucije, kao znak priznanja za akademska, kulturna i naučna dostignuća. Po želji švedskog naučnika i pronalazača Alfreda Nobela (1833-1896) ova nagrada je ustanovljena 1895. godine. Prvi put je dodeljena 1901. godine i to iz oblasti hemije, književnosti, mira, fizike, psihologije i medicine. Ceremonija dodele Nobelove nagrade se održava u Stokholmu (Švedska) jednom godišnje, u svim do sada ustanovljenim kategorijama, izuzev ceremonije dodele Nobelove nagrade za mir koja se održava u Oslu (Norveška). Svaki dobitnik prima zlatnu medalju, diplomu i izvesnu sumu novca koju određuje Nobelova fondacija.

Pogledajte ko su sve dobitnici Nobelove nagrade za književnost:
Učite od najvećih književnika: Kolika je samodisciplina potrebna da bi se ostvario cilj?
Rad na svakom projektu, ma koliko mali bio, zahteva određenu samodisciplinu. Ali možete li zamisliti išta teže nego sesti i napisati knjigu, i to dobru knjigu. Pročitajte kako su to radili ili rade neki od najpoznatijih svetskih književnika, i možda otkrijete pristup ili pronađete inspiraciju koja će vam pomoći na putu ostvarivanja svojih životnih ciljeva ili čak manjih, svakodnevnih zadataka.
Zoran Živković na Sajmu knjiga u Beogradu 2017.
Na štandu Zavoda za udžbenike, na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu, u petak 27. oktobra 2017. godine, predstavljene su dve zbirke našeg poznatog pisca Zorana Živkovića: Trilogija Papirus i Skrivena kamera. O knjigama su govorili: Dragoljub Kojčić, direktor i glavni urednik Zavoda za udžbenike, prof. Milan Ćirković i prof. Zoran Živković, autor.
The Launch of two Zoran Živković’s collections at the Belgrade Book Fair
О српском витешком коду у Библиотеци у Костолцу
У Библиотеци у Костолцу, Одељењу Народне библиотеке „Илија М. Петровић“ Пожаревац, у среду 1. новембра 2017. године са почетком у 19 часова, одржаће се књижевно вече на коме ће своје књиге представити археолог и писац Марко Алексић.
Kulturni kuriozitet: U Americi izašla knjiga sa naslovom na srpskom jeziku
U petak 27. oktobra na prestižnom Univerzitetu Arizona (University of Arizona) u Tusonu biće održana promocija nove knjige „Ja sam budan: Trip of a Lifetime“ našeg multimedijalnog putopisca Vladana Mijatovića Živojnova.
Žene geniji: Knjiga o provokativnoj francuskoj spisateljici Kolet
U izdanju „Plavog Jahača“, na Beogradskom sajmu knjiga, pojaviće se esej Julije Kristeve o čuvenoj francuskoj spisateljici Kolet, koju su smatrali nacionalnim simbolom Francuske. To je treća autorka, iz poznate triologije Kristeve o – ženama genijima, pored Hane Arent i Melanije klajn.
Karl-Markus Gauß o Zoranu Živkoviću
Karl-Markus Gauß, jedan od naznačajnijih austrijskih savremenih književnika i urednika brojnih knjiga, koji je zvanično otvorio ovogodišnji Beogradski sajam knjiga, napisao je u vodećim austrijskim novinama Die Presse veoma pohvalan tekst o našem poznatom književniku Zoranu Živkoviću i njegovoj knjizi Nemoguće priče (nemačkom izdanju).
Школа ћириличке палеографије
Током суботе и недеље, 14. и 15. октобра, изведена је друга школа ћириличке палеографије. Школу је организовало требињско удружење „Ћирилица“. Прва школа ћириличке палеографије организована је прошле године од стране Филолошког факултета у Бањој Луци и Филозофског факултета у Источном Сарајеву, а одвијала се на територији Рогатице, Сокоца и Гламоча. Овогодишња школа изведена је на некрополама средњег вијека у околини Стоца, у Поповом Пољу и Аранђелову. У оквиру школе приређена су два предавања. Прво, насловљено „О значају ћирилице“ одржао је у суботу у просторијама Народне библиотеке Требиње Горан Комар, а друго „Историја ћириличног писма“ проф. др Јелица Стојановић, у недељу, у просторијама Музеја Херцеговине.
























