Nedavno započet proces obrazovnih reformi u Srbiji postao je (mimo volje vlasti) predmet javne rasprave. Govorilo se o predloženom modelu sufinansiranja studija, poništenju konkursa za naučne projekte, položaju naučnih radnika u institutima i uvođenju dualnog obrazovanja. Svim ovim temama zajednički je preduzetnički, odnosno neoliberalni model obrazovnih reformi u čijem se središtu nalazi ideja o „merama štednje“. Takođe je bilo reči o globalnom trendu politike štednje i njegovom odrazu na obrazovanje. Takozvani proces racionalizacije javnog sektora zahvatio je između ostalog i kulturu. Tako su se pored osnovnih škola sa manje od 400 učenika pred zatvaranjem našle i seoske biblioteke.







Deca i omladina postavljaju specifične zahteve pred bibliotečku ponudu. O kakvim se zahtevima radi, objašnjavaju Ute Hahman (U. Hachmann) iz Gradske biblioteke u Brilonu i Suzane Brant (Susanne Brandt) iz Opštinske biblioteke u Vestferledingenu. Obe su članice Ekspertske grupe za dečje i omladinske biblioteke u okviru Udruženja nemačkih biblioteka.


















