Narodno verovanje na Vaskrsni ponedeljak

Pravoslavni vernici i SPC danas slave Vaskrsni ponedeljak, prvi dan posle Hristovog ustajanja iz groba. U većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana. Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.

vaskrsenje-gospoda-isusa-hrista-vaskrs-1

U nedelju rano, pre zore, Marija Magdalena, Marija Jakovljeva, Salomija i neke druge žene pošle su sa spremljenim mirom na Hristov grob.

Veliki kamen kojim je Hristov grob bio zatvoren odvaljen je, a grob prazan!

Na kamenu je sedeo anđeo Gospodnji, sa licem kao munja i odelom belim kao sneg. Stražari vojnici su ukočeni od straha. Anđeo blagovesti je rekao mironosicama: „Ne bojte se, jer znam da Isusa raspetoga tražite“.

On im je rekao da tu vest pronesu narodom, i da to što pre objave učenicima njegovim da je vaskrsao. Žene kreću, a u isto vreme zbunjeni vojnici, stražari trče u grad da obaveste jevrejske glavare o onom što su videli.

Raduju se ljudi, raduje se sva priroda! Hristos je vaskrsao, đavo i smrt su pobeđeni! Svojim čudesnim vaskrsenjem Gospod Isus Hristos otvorio je i nama put u život večni, otvorio put ka konačnom vaskrsenju mrtvih u poslednji dan, dan Njegovog drugog dolaska.

U većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana. Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.

To je zapravo jedna jedina stvar, koju pravi i iskreni vernici nikako ne bi smeli da zaborave da urade na ovaj dan. Dakle, da nastave da se vesele i tu radost podele sa najbližima.

Prema narodnom verovanju, oni koji se ogluše o ovo jednostavno „pravilo“ prkose Bogu i Hristosu i neće im ići u životu „kako treba“.

To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva. U mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.

Tamo, rano izjutra, po završenoj službi u hramu, monasi izlaze iz manastirske porte, noseći crkvene predmete, na čelu sa ikonom Bogorodice Trojeručice. Krećući se laganim hodom u povorci, poju svo vreme tropare Bogorodici i obilaze mesta: Krst cara Dušana, spomen mesto Bogorodici podignuto na mestu gde je uginula mazga koja je donela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gde se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.

Na ovaj dan se nebo zatvara, pa se negde ova sedmica naziva još i Zaklopita nedelja. Zato i svi dani u ovoj sedmici imaju pridev „zaklopiti ili svetli“, s tim što je „svetli“ iz hrišćanske terminologije.

Izvor: Telegraf.rs
Antonić, Dragomir. Srpski narodni kalendar, Beograd, 2011.

 

Posted on 9. aprila 2018., in Narodna verovanja, mitovi, običaji i zanati. Bookmark the permalink. Postavi komentar.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišete koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavi se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišete koristeći svoj Facebook nalog. Odjavi se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: