Организовано на ИФЛА 2017!

Поштоване колегинице, колеге,

Заједница матичних библиотека Србије и Библиотекарско друштво Србије удружили су се у подухвату организације масовнијег одласка колега на ИФЛА 2017. у Вроцлав, Пољска, у периоду 19-25. август 2017. Детаљне информације о конгресу налазе се на страници http://2017.ifla.org. С обзиром да релативну близину Пољске и ниже цене смештаја и трошкова живота, овогодишња ИФЛА је једна од приступачнијих за учеснике са Балкана у последњих десетак година, а вероватно и за наредних десет.

logo_ifla_wroclaw_cmyk

Read the rest of this entry

Nepoznato nacionalno blago: Aleksandrijska biblioteka Balkana

Na sajtu Newsweek.rs pronašla sam članak o bogatoj riznici Muzeja knjige i putovanja, koji poseduje skoro milion naslova. Nisam ni znala za njegovo postojanje, a verujem je i retko ko od vas. O porodici Lazić i o postanku njihovog muzeja i biblioteke saznajte više iz sledećeg teksta…

screenshot_10

 Riznica Muzeja knjige i putovanja

Read the rest of this entry

Kakvo je stvarno stanje inkluzije u obrazovanju?

Inkluzija (engl. inclusion) u visokom obrazovanju podrazumeva uključivanje osoba iz različitih marginalizovanih grupa društva u sistem visokog obrazovanja na svim nivoima studija, bez obzira na pol, nacionalnu pripadnost i versko opredeljenje. U osetljive, iz različitih razloga marginalizovane društvene grupe, najčešće spadaju: pripadnici romske nacionalnosti, osobe sa različitim oblicima invaliditeta, osobe koje dolaze iz ruralnih, nerazvijenih područja ili osobe koje žive u siromaštvu.

Ivana Dimić dobitnica NIN-ove nagrade za 2016.

Ivana Dimić dobitnica je 63. NIN-ove nagrade za roman godine za delo „Arzamas“ u izdanju „Lagune“. Za njen roman glasalo je troje članova žirija (Tamara Krstić, Jasmina Vrbavac i Mihajlo Pantić), dok je dva glasa dobio roman „Hornika sumnje“ Vladislava Bajca (od Boža Koprivice i Zorana Paunovića).

Čitalac godine – devojčica pročitala 298 knjiga u prošloj godini

Biblioteka grada Beograda danas je povodom 86 godina rada, prvi put dodelila nagradu najaktivnijim čitaocima koji su pozajmili najveći broj knjiga u protekloj godini.

Priznanje Nadi Lazarević od Biblioteka grada Beograda

Priznanje Nadi Lazarević od Biblioteka grada Beograda

Konkurs za kratku priču na temu dečijih prava

Da podsetim – u toku je konkurs za kratku priču na temu dečijih prava. Pravo učešća na konkursu imaju svi učesnici sa teritorija sledećih gradova/opština: Niš, Knjaževac, Svrljig, Zaječar, Pirot, Prokuplje, Vranje i Bujanovac. Priča treba da bude istinita. Junaci kratke priče treba da budu deca i mladi (do 18 godina) kojima su prekršena dečija prava ili su na različite načine isključeni iz života zajednice, u neravnopravnom položaju su u odnosu na svoje vršnjake, nalaze se na marginama društva, izložena su siromaštvu, diskriminaciji, nasilju, nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju, uskraćena su za socijalnu i zdravstvenu zaštitu… Rok za dostavu radova je 31. januar 2017. godine. Više informacija o konkursu možete pronaći ovde.

2015_03_17-storytelling-for-startups

 

 

Tvrđava koja čuva dokaze o starom srpskom kalendaru

Smederevska tvrđava čuva jedan od retkih dokaza o starom srpskom kalendaru koji godine broji od postanka sveta, a važio je sve do 19. veka. Ako je verovati ovom kalendaru sa Donžon kule, smederevska tvrđava je sada u 7525. godini od postanka sveta. Kula i Mali grad, dvor despota Đurđa, kako tamo piše, sagrađeni su u leto 6938. godine po kalendaru koji je u nas poznat kao srpski, mada ga u ostatku sveta zovu vizantijski.

Породични грб потврђује Шекспиров идентитет

Интересовање за хералдику и елизабетанске обичаје довели су палеографа Хедер Вулф до открића да су „Шекспир, господин из Стратфорда” и „Шекспир глумац” иста особа

Read the rest of this entry

U šta sve može da se pretvori knjiga

Ideja da je svako književno delo i subjekat za sebe, i objekat po sebi, i da su intervencije bezbrojne, kako mentalne, tako i fizičke, ostvarena je na izložbi Gordane Kaljalović Odanović.

Гордана Каљаловић Одановић: Истекло време, интервенција на књизи

Read the rest of this entry

Zabranjene reči – „nepodobne“ knjige koje su danas lektira

Od starog Rima, do novog svetskog poretka – knjige su uvek nekome bile neprijatelj. Knjige su spaljivane, uništavane, zabranjivane, a opet su bile moćnije od bilo kakve cenzure. Danas čitamo kao lektiru knjige koje su nekada bile zabranjene iz najneobičnijih razloga: zbog toga što životinje govore, vređaju moral ili kritikuju državu.

Zabranjene reči - "nepodobne" knjige koje su danas lektira

Read the rest of this entry