Teško je biti čovek
Jedna moja profesorka sa fakulteta, poznata po svojoj stručnosti, ali i ljubaznosti, znala je da kaže: „Najgori studenti postaju najstroži profesori.“ U prevodu – oni koji su imali najslabije ocene na fakultetu, studirali desetak i više godina (poneki i skoro dvadeset), postaju oni koji treniraju strogoću nad drugima i iživljavaju se nad svima koji su ispod njih. Istina je da u korenu takvog njihovog ponašanja leži iskompleksiranost i potreba da stalno dokazuju kako su oni „najpametniji“, kako su „najbolji“ u svemu, „najnačitaniji“, „najinformisaniji“, „najuticajniji“. Savest, kao savest, ne miruju ni kod njih, bori se jadna, ali je oni uspavljuju svojom stalnom „borbom za istinom“, „borbom za pravdom“, „borbom za kulturom“ – ali samo onom koja je po njihovoj volji. I po njihovom sebičnom merilu.
Ko su bile najpoželjnije i najumnije žene antike
„Kada me je to Praksitel video nagu?“, pita Afrodita. Ova rečenica pripisana je boginji lepote i seksualne želje u jednoj knjizi vizantijskih epigrama. Praksitelova statua Afrodite je, navodno, bila toliko verna da su je mnogi smatrali živom. Praksitel je bio najslavniji vajar antičke Grčke 4. veka pre naše ere. Originalna statua – Afrodita Kniđanska – nije preživela do danas, ali jesu razne kopije. Naga boginja je uhvaćena negde između razmetanja svojom besmrtnom putenoću i skrivanja iste rukom, premda ne baš uspešno.
Afrodita Kniđanska, kopija po Praksitelu, 4. vek
Ranojutarnja odbrana lokalnih lepotica
Piše i ne okoliše: Milan Ceković
Da vam u cik zore, pošto se radi, dovija u tranziciji, ištu mogućnosti dana – napišem jednu kolumnicu. Tema: “Odbrana palanačkih lepotica.“ Vidite, lako je onoj sa Banovog brda da ima momka sa Zvezdare, pa onda nekog sa Bežanijske kose, pa onda nekog iz Bloka 45, pa onda se zaljubi u nekog sa Karaburme 2, zatim iz Sremčice i lepota od života za velegradske lepotice. Sve ok. Momci lete, a i moji ispisnici se tu uvale katkad i nigde etikete. Niko tu za nikog ne zna i milina.
Danas je veliki praznik – Duhovi ili Sveta Trojica
Duhovi ili Trojice su pokretni praznik koji se uvek računa u odnosu na Uskrs i pada 50 dana posle njega. Posvećen je silasku Svetog Duha na apostole i reč je o danu za koji su od davnina vezani mnogi običaji i verovanja.
O ovome se ne uči u školama: Evo šta su radile zemlje koje danas glume demokrate i svima drže predavanja o ljudskim pravima!
SAD i Evropa, koje se ponose demokratijom, obogatili su se na tuđoj krvi. Evropljani su pljačkali, mučili i ubijali, a njihovo bogatstvo počiva na kostima stotina miliona nedužnih ljudi. Ta i takva licemerna Evropa, a s njom i SAD, propagiraju ljudska prava i svima drži predavanja o demokratiji. Zločini još uvek traju preko neokolonijalizma, imperijalizma i korporativnog predatorskog i pljačkaškog kapitalizma. Ove zemlje nemaju nikakvo pravo, moralno niti bilo kakvo drugo, bilo kome držati predavanja o bilo čemu.
Poremećaj pažnje sa ili bez hiperaktivnosti (ADHD/ADD)
ADHD/ADD jedan je od najčešćih razvojnih poremećaja koji se uočava kod dece i adolescenata. To je poremećaj za koji su karakteristični hiperaktivnost, impulsivnost i nedostatak pažnje, što dovodi do teškoća u različitim domenima svakodnevnog života – u porodičnom funkcionisanju, školi, u odnosu sa vršnjacima. Može se reći i da je to urođeni, neurološki zasnovani temperament.
Sveti Ćirilo i Metodije
U Srbiji se danas obeležava Dan svetih Ćirila i Metodija i Dan slovenske pismenosti i kulture. U sećanje na misionare i kulturne i političke diplomate, tvorce prvog slovenskog alfabeta, održavaju se službe u crkvama širom pravoslavlja ali i kulturne manifestacije u zemljama kojima su braća iz Soluna donela hrišćanstvo i pismenost.

Fatalna greška Vuka Karadžića
Najstariju srpsku knjigu, umesto neke naše riznice, danas čuvaju biblioteke u Pragu i Sankt Peterburgu. A možda bismo je čuvali i mi, da je reformator srpskog jezika bio svestan njene vrednosti i da ga nije ponelo zveckanje talira.
Rujansko četvorojevanđelje
Hipatija, život i delo
Iako se smatra da matematičari moraju biti muškarci, gledano kroz istoriju bilo je mnogo matematičarki koje su doprinele jednako kao i njihove muške kolege. Njihova imena su možda zaboravljena, ali njihovi doprinosi matematici nisu. U Aleksandriji živela je Hipatija, ćerka Teona, koji je smatran najučenijim čovekom u Aleksandriji. Ona je prva žena za koju se sa sigurnošću može reći da je dala značajan doprinos razvoju matematike i o kojoj imamo neko biografsko znanje ili znanje o njenoj matematici.
Развој самопоуздања код деце и младих
Вероватно да није било периода у историји када је младим људима било лакше да се осећају несигурним у себе и мање вредним. Небројене могућности упоређивања са вршњацима широм света кроз лако доступне друштвене мреже стварају осећај непрестане борбе са конкуренцијом коју је немогуће добити.



























