Category Archives: Svaštara

Kako su nastali nazivi nekih delova grada, i kako su – zaboravljani

Beogradski istraživač i kolekcionar starih priča Dragan Perić nedavno objavljuje knjigu „Mesto do prozora“ i tamo se bavi sećanjima na zaboravljeni, uspavani grad

02

DANAS se na Banovom brdu nalazi moderno naselje višespratnica koje pripada opštini Čukarica. Tuda tutnje tramvaji, smenjuju se autobusi i automobili i sve izgleda nestvarno drugačije nego onda kada je ovde bilo Golo brdo.
Read the rest of this entry

Izložba pasa svih rasa + mešanaca

Da ne zaboravimo naše drage ljubitelje pasa…  :))

Poster KU DUNAV 2014-2-page-001 Read the rest of this entry

Zašto su crne mace na lošem glasu?

maca

Sujeverni ili ne, koliko ste puta doživeli neku neprijatnost kada vam crna mačka pređe put? Koliko vas je opsovalo, pljunulo tri puta i vratilo deset koraka unazad kako biste izbegli moguću nesreću? Sigurno je svako od vas bar jednom to doživeo. Crna mačka nas asocira na baksuz i nesreću, te nije ni čudo što su toliko omražene u narodu, ali bez realnog razloga…

Read the rest of this entry

ENERGETSKI CENTRI ZEMLJE

piramidaPlaneta Zemlja, planeta na kojoj živimo, je poput svakog živog organizma: ne može funkcionisati bez energije. O tome na koji način se Zemlja opskrbljuje energijom za svoje vlastito funkcionisanje postoje mnogobrojna naučna istraživanja, teorije i mišljenja – od onih relativno jednostavnih, pa do detaljno razrađenih studija o nekom aspektu te opskrbe energijom. Ono sa čime se svi više – manje slažu jeste činjenica da bez tzv. energetskih vrtloga-vorteksa, Zemlja ne bi mogla funkcionisati. Zbog toga su vorteksi Zemlje prisutni svugde, a njihova osnovna karakteristika je da emituju dosta jaku energiju (pranu, chi), koje je nužna za održavanje života na Zemlji.

Read the rest of this entry

Ženska tajna društva

I BOGINjE I DEMONI

Dok su muškarci počeli da se udružuju zarad lova, žene su to mahom činile misleći na plodnost. Neki od obreda održali su se i danas…

44,1

Od samih početaka čovečanstva žena je bila simbol plodnosti i rasta. Upravo zbog tih osobina razvijen je kult Velike Majke Zemlje ili Velike boginje. Žene su stupale u vezu s Velikom boginjom i molile je da im pruži snagu. Velika boginja bila je predmet obožavanja kod mnogih naroda, te tako i bila poštovana pod različitim imenima. Najpoznatija su Inana kod Sumera, Izida kod Egipćana, Ištar kod Vavilonaca i Astarota ili Ašera kod Kanaanaca. Njoj je pridodavan muški saputnik, pa je tako njihovo spajanje simbolično označavalo razmnožavanje.

Read the rest of this entry

Snaga i umeće predvodnika

TAJNA FORMULA MOĆI

 

Većina ljudi misli da su osobe koje su stvorene da budu moćnici to postale na neki nepoznati način, a sve je zapravo vrlo jednostavno – u trenucima kada se javi nevolja, neko istupi i saopšti da ima rešenje za sve…

 

Слика

Mama, tata i dete. A dete bi trebalo da ih sluša. Zar to nije pitanje moći? Škola, učiteljica, profesor i đaci… Opet isto! Ko je u tom odnosu moćniji? Ko će dobiti određeno zvanje na poslu, a ko će do poslednjeg dana biti najobičniji službenik sa najnižim zvanjem? Jasno vam je, stara dobra priča o moći. Uređenje države? Eh, to je već svima jasno. Sve je to stvar moćnika. Tačnije rečeno, onih koji umeju da se nametnu kao moćni. Moglo bi da se kaže da je čitavo čovečanstvo zasnovano na društvenim vezama gde moć igra važnu, možda i ključnu ulogu. Nastajanjem društvenih lestvica, čovečanstvo je, kratko rečeno, „krenulo”… Tako bar tvrde antropolozi, istoričari, ali i psiholozi. Da li se na tom putu u dovoljnoj meri vodilo računa o moralnim načelima, sasvim je druga stvar. I to nam je poznato.
Read the rest of this entry

Manga – stripovi

Слика

Vikipe Tan — maskota mangi i anima na Vikipediji

Manga (kandži 漫画; hiragana まんが; katakana マンガ,Manga?), mɑŋgə, je japanska reč za stripove (koji se ponekad nazivaju i komikku コミック) i karikature. Izvan Japana, uglavnom se koristi kao naziv za japanske stripove. Od 2006. godine, MANGE su postale tržište koje okreće milijarde dolara. Manga se razvila od mešavine japanskog umetničkog pravca zvanog ukijo-e i stranih stilova crtanja, a osnovne karakteristike današnjeg izgleda nastale su ubrzo po završetku II svetskog rata. Uglavnom su crno-bele, sa izuzetkom korica i prvih nekoliko stranica, a retke su one kod kojih su sve strane u boji. Najpopularnije mange često doživljavaju adaptaciju u vidu anime čim se za to pojavi interes na tržištu. Mange se među manje upućenima često nazivaju animama, i obrnuto. Read the rest of this entry

Poznate ličnosti i njihova manje poznata neobična otkrića

Hedi Lamar je svima poznata kao jedna od najvećih holivudskih zvezda svog vremena, a Nil Jang kao jedan od najuticajnijih kantautora ikada, ali malo ko zna da su oni pored toga bili i pronalazači. Oni su samo neke od poznatih ličnosti koje imaju i talente za otkrića, prenosi sajt Cracked.com.

Jedan od najcenjenijih pevača, gitarista i tekstopisaca Nil Jang, bavi se i svojim hobijem – modelima vozova. Ali on je i inovator u toj oblasti, pa je tako, između ostalog, izmislio i poseban sistem za daljinsko upravljanje vozićima pomoću dugmeta, kako bi svom sinu, koji pati od cerebralne paralize, omogućio da i on uživa u tom hobiju. Jang je i suvlasnik firme “Lionel, LLC” koja prodaje sve njegove izume.

Read the rest of this entry

Paster zaslužan što imamo dugotrajno pivo

Слика

Da li ste znali da je Luj Paster zaslužan što danas imamo flaširano, dugotrajno pivo?  Pre 140 godina, u julu 1873. godine, Luj Pasteru je odobren patent (U.S. 135,245) za poboljšanje proizvodnje piva. U svojim ranim istraživanjima Paster je sarađivao sa proizvođačima vina i piva u procesu fermentacije, te je otkrio ulogu kvasca u proizvodnji piva i izumeo pasterizaciju koja produžava rok flaširanom i konzerviranom pivu. Ime Luja Pastera poznato je širom sveta, pre svega po postupku pasterizacije, kao i otkrivanju vakcine protiv besnila i antraksa.

 

Izvor:

http://www.dominomagazin.com/article/21917/zdravi-zivot/paster-zasluzan-sto-imamo-dugotrajno-pivo

Tajne mozga

Nove tehnologije pomažu u rasvetljavanju najveće nerešene misterije biologije: kako zaista funkcioniše mozak. Van Vedin gladi svoju prosedu bradu i naginje se prema monitoru svog računara prebirajući gomilu fajlova. Sedimo u bibilioteci bez prozora, okruženi požutelim kutijama sa starim pismima, izgužvanim naučnim časopisima i projektorom za slajdove koji još niko nije stigao da baci u đubre. „Trebaće mi malo vermena da nađem tvoj mozak”, kaže on.

Слика

Read the rest of this entry