Category Archives: Narodna verovanja, mitovi, običaji i zanati
Danas je Petrovdan
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Dan svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj praznik u narodu je poznat pod imenom Petrovdan i za njega se vezuje veliki broj običaja i verovanja.

Narodna verovanja na Ivanjdan
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen rođenju Svetog Jovana Preteče i Krstitelja – Ivanjdan.
U narodu se veruje da Ivanjdan ima magijski karakter, i da je prvenstveno praznik koji slave vračare. One, prema tom verovanju, ne propuštaju svoju priliku da, u noćima magije prirede obrede i čaranja.
Narodna verovanja na Vidovdan
Na današnji dan sećamo se jednog od najvažnijih događaja u srpskoj istoriji, Kosovskog boja, a za ovaj dan su vezani brojni običaji i verovanja.
Srpska pravoslava crkva i vernici danas slave Vidovdan, jedan od najznačajnih praznika srpskog naroda.
Vidovdan je posebno zanimljiv zato što se prepliću istorijske činjenice sa narodnim običajima i verovanjima oličenim u razvoju kosovskog mita uporedo sa paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida.
Danas je Duhovski utorak: jednu stvar obavezno stavite u torbicu, a ni slučajno nemojte da postite
Danas je treći dan jednog od najvećih praznika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Sveta trojica ili Duhovi, koji se obeležava 50. dan posle Uskrsa i deseti dan posle Spasovdana – Duhovski utorak.

Narodna verovanja na Duhovski ponedeljak
Kao juče i danas je veliko crveno slovo. Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju drugi dan jednog od najvećih praznika koji znamo kao Duhovi, Trojica ili Silazak Svetog Duha na Apostole.

Srpska pravoslavna crkva slavi danas Duhove ili Svetu Trojicu
Srpska pravoslavna crkva slavi danas Duhove ili Svetu Trojicu, pedeseti dan posle Vaskrsa a deseti dan posle Spasovdana. Troimeni praznik zapravo je rođendan Hrišćanske crkve i, po predanju, dan moćnih energija.
МУЗИЧКО-КУЛТУРНО ДРУШТВО У КОСТОЛЦУ
Музичко-културно друштво формирано је 2006. године са Добрицом Митићем на челу. У састав овог друштва улазе: хор Дунавска лира, дечији хор Дунавска лира и Рударски дувачки оркестар.
Културно-уметничка друштва у Градској општини Костолац
Културно-уметнички живот у овом крају почиње 1947. године формирањем КУД-а „Светлост“ у Старом Костолцу. Њиме је руководио М. Десимировић звани Бонифације. Друштво је развијало рад у драмској, фолклорној и музичкој секцији. Драмска секција остварила је вредне резултате, захваљујући раду групе ентузијаста, глумаца – аматера. Секцију која је окупљала рударе, просветне раднике и службенике, водио је Александар Борусовић. Упркос одличним резултатима, због неадекватних услова и због недостатка стручног кадра, у једном периоду, дошло је до стагнације у раду друштва.
Манастир Рукумија
У близини Костолца налази је Рукумија, манастир српске православне цркве и припада Епархији браничевској. Према историјским изворима, манастир је саграђен најкасније крајем 14. века. После слома Првог српског устанка, Турци су спалили и до темеља разорили Рукумију. Данашњу цркву, на истом месту, али пространију, сазидао је кнез Милош 1825. године.
SRPSKI SVADBENI OBIČAJI ZA POČETNIKE
Uprkos „eksploziji“ tematskih, vintage i venčanja na otvorenom, naši mladenci se za ekperimente i dalje u najvećem broju odlučuju samo kada je reč o dekoraciji. Prema jednom od poslednjih istraživanja, čak 80 odsto budućih srpskih nevesta planira formalno, tradicionalno venčanje.
























