Danas je Sveti Prokopije

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija. Ovaj praznik se obeležava i radi zdravlja dece, a veoma ga poštuju i rudari, kamenoresci i bunardžije.

Prokopije

Rođen kao Neanije u Jerusalemu, u 2. veku, od oca hrišćanina i majke paganke. Otac mu je rano preminuo, pa ga je majka nakon toga vaspitavala u duhu rimskog idolopoklonstva. Car Dioklecijan ga je zavoleo i primio u svoju službu – čak mu je dodelio  i visok vojni čin. U vreme progona hrišćana, poslao ga je na zadatak u Aleksandriju da zatre hrišćane, ali se ovom na putu javio Gospod, odvratio ga od te namere i tog trenutka mu usadio ljubav prema hrišćanstvu. Počeo je javno da ispoveda svoju veru, iako je znao da će  biti pogubljen. Car je ovo shvatio kao veliku izdaju, pa je naredio da ga bace na najteže muke. Prokopiju se Hristos javio i dok je bio u tamnici, ohrabrivši ga da istraje u svojoj veri. Tada ga je krstio i nadenuo mu ime Prokopije. Sveti Prokopije je mučenički stradao 21. jula 303. godine, kao veliki Hristov sledbenik.

U Nišu je u prednemanjićko doba postojao manastir Svetog Prokopija, u kom se čuvala ruka svetitelja. Svetinja je kasnije, kad su Turci zauzeli Niš, preneta u Prokuplje, koje je i dobilo ime po ovom mučeniku. Sudbina moštiju nije poznata od 18. veka.

Narodna verovanja na Svetog Prokopija

Svetog Prokopija, pored Svetog Ilije, Ognjene Marije i Svetog Pantelije, svrstavaju u ognjevite svece. Na dane tih svetaca ne radi se u polju, sa klasom, da se žito ne bi upalilo ili ga vetar ne bi razneo.

U pojedinim delovima Srbije veruje se da je na dan Svetog Prokopija dobro praviti svadbe, jer se ovaj svetac smatra zaštitnikom mladenaca, koje čuva od zlih očiju i uroka.

Na današnji dan nije dobro da se kopa ili sahranjuje.

Bunardžije i kamenoresci slave ovog sveca i tog dana ne rade.

U nekim krajevima Srbije, na Svetog Prokopija nije se ni kupalo na rekama i jezerima, niti se prao veš, da se svetac ne bi izazivao.

Svetog Prokopija rudari smatraju svojim zaštitnikom i tog dana ne kopaju rudu.

U selima se ne diraju ašov i lopata i tog dana se ništa ne bode u zemlju.

Gradska opština Kostolac danas proslavlja Svetog Prokopija kao gradsku slavu.


Napisala Rea Mnc

Posted on 21. jula 2019., in Biblioteka, Narodna verovanja, mitovi, običaji i zanati. Bookmark the permalink. Postavite komentar.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: