Category Archives: Knjige, časopisi, pisci i javna lica
Свети Сава – Никанор Грујић
Колегиница Сања Цвркота послала ми је линк за дигитализовану књигу о Светом Сави. За писца књиге, Никанора Грујића, кажу да је имао особен књижевни таленат. Рођен је у Липову, 13. децембра 1810. године, а умро у Пакрацу, 20. априла 1887. године. Био је књижевник, песник, црквени говорник, владика пакрачки, у песништву назван Срб Милутин. Књига је објављена у Сремским Карловцима 1861. године, има 208 страница и можете је прелистати овде.
Knjiga o srednjovekovnoj Srbiji kao zemlji viteštva
„Srpski viteški kod“ prva je naučno utemeljena rekonstrukcija vremena u kojem se razvijao viteški sistem vrednosti u Srbiji. Uzbudljiva priča o nastanku i prirodi viteštva u Evropi i putevima kojima je nov etički kodeks dopirao do nas otkriće nam mnoštvo do sada nepoznatih detalja o boravku prvih krstaških ratnika na srpskom dvoru, prisustvu naših ljudi u Jerusalimskom kraljevstvu, uticaju tek nastalih viteških redova na srpsku vlastelu, poseti Svetog Save Sionu koja je ostavila trajne posledice na našu vitešku tradiciju.
Дани мрмота у културној свакодневици
Међу новим издањима „Градца” налазе се књиге Хенрија Дејвида Тороа, Милана Влајчића и Лу Андреас-Саломе о Ничеу.
Januarska lektira
Januar je savršen mesec da svoje slobodno vreme iskoristite tako što ćete se uvući pod topli pokrivač ili zagnjuriti u penušavu kupku – u oba slučaja, naravno, sa knjigom u rukama. I to ne bilo kakvom knjigom! Slede četiri predloga za čitanje. Siguran sam da ćete u raznovrsnom nizu koji sledi pronaći nešto po svom ukusu…
Ризница Хиландара богатија за јединствену рукописну књигу
Српску књигу с краја 14. века, с карактеристикама које нема ниједан до сада познати рукопис, манастир Хиландар откупио је од једног грчког колекционара
Nova knjiga Harukija Murakamija 24. februara u Japanu
Naslov nove knjige Harukija Murakamija se zna, ali je njen sadržaj ostao misterija. „Kišidančo Goroši“ ili „Ubistvo viteškog zapovednika“, naći će se u japanskim knjižarama 24. februara. Još nije poznato kada će se knjiga početi da se prodaje u zemljama van Japana.
Породични грб потврђује Шекспиров идентитет
Интересовање за хералдику и елизабетанске обичаје довели су палеографа Хедер Вулф до открића да су „Шекспир, господин из Стратфорда” и „Шекспир глумац” иста особа




























