Category Archives: Knjige, časopisi, pisci i javna lica
Дани мрмота у културној свакодневици
Међу новим издањима „Градца” налазе се књиге Хенрија Дејвида Тороа, Милана Влајчића и Лу Андреас-Саломе о Ничеу.
Januarska lektira
Januar je savršen mesec da svoje slobodno vreme iskoristite tako što ćete se uvući pod topli pokrivač ili zagnjuriti u penušavu kupku – u oba slučaja, naravno, sa knjigom u rukama. I to ne bilo kakvom knjigom! Slede četiri predloga za čitanje. Siguran sam da ćete u raznovrsnom nizu koji sledi pronaći nešto po svom ukusu…
Ризница Хиландара богатија за јединствену рукописну књигу
Српску књигу с краја 14. века, с карактеристикама које нема ниједан до сада познати рукопис, манастир Хиландар откупио је од једног грчког колекционара
Nova knjiga Harukija Murakamija 24. februara u Japanu
Naslov nove knjige Harukija Murakamija se zna, ali je njen sadržaj ostao misterija. „Kišidančo Goroši“ ili „Ubistvo viteškog zapovednika“, naći će se u japanskim knjižarama 24. februara. Još nije poznato kada će se knjiga početi da se prodaje u zemljama van Japana.
Породични грб потврђује Шекспиров идентитет
Интересовање за хералдику и елизабетанске обичаје довели су палеографа Хедер Вулф до открића да су „Шекспир, господин из Стратфорда” и „Шекспир глумац” иста особа
U šta sve može da se pretvori knjiga
Ideja da je svako književno delo i subjekat za sebe, i objekat po sebi, i da su intervencije bezbrojne, kako mentalne, tako i fizičke, ostvarena je na izložbi Gordane Kaljalović Odanović.
Kada pisci žive u svom raju
Izdanja o trideset velikih književnika, od Getea i Prusta, preko Borhesa i Ljose do Kinga, koji su radili u bibliotekama. Autori svetski slavnih dela bili su i upravnici i obični arhivisti.
Pisma kao vremenske kapsule
Jedinstvena knjiga Šona Ašera “Muzej prepiske”, sa korespondencijom koja sadrži pikanterije iz života mnogih slavnih ličnosti.
Četiri knjige ušle u najuži izbor za NIN-ovu nagradu
U finalu za NIN-ovu nagradu našlo se četvoro pisaca – Vladan Matijević za roman „Susret pod neobičnim okolnostima“ (Laguna), Ivana Dimić za „Arzamas“ (Laguna), Vladimir Tabašević sa naslovom „Pa kao“ (Laguna) i Vladislav Bajac sa romanom „Hronika sumnje“ (Geopoetika).

























