Category Archives: Biblioteka

Naš narod je verovao da je ovo drveće ukleto! Da priziva smrt tamo gde se posadi, evo i zašto

Pored „dobrih“ biljaka – onih koje donose mir i blagostanje kući, a zdravlje ukućanima, Srbi u prošlosti imali su i niz drveća koje su smatrali „zlim“, koje su poštovali, ali ga se i te kako i bojali. Narod veruje da svaka biljka nosi neko značenje. Mnogo od tih verovanja sačuvalo se do današnjih dana, pa i savremeni ljudi znaju da je na primer, hrast od kojeg se pravi badnjak poseban, da je vrba žalosna, a dren zdrav.

48947_acacia-3417061-960-720_f

Read the rest of this entry

Antibiblioteka Umberta Eka: Zašto su nepročitane knjige mnogo značajnije za naše živote od onih koje smo pročitali

Nepročitane knjige su mnogo vrednije od onih koje smo pročitali. Biblioteka treba da ima onoliko nepročitanih knjiga koliko vam to finansije dozvoljavaju. Što ste stariji i što više znate to će broj nepročitanih knjiga biti veći.

„Naše znanje – stvari za koje smo sigurni – čine da set ide nizbrdo i sprečavaju nas da učimo i jasno vidimo“, kaže Linklon Stefens u jednom od svojih eseja napisanih 1925. godine. Koliko god ovo možda bilo tačno, znamo već od Platonove alegorije o pećini da ljudi ne samo da nisu ponosni na svoje neznanje već se ljute na svakoga ko im na njega ukaže. Uvek se čvrsto držimo za svoje znanje, kao za sebe same.

photo-1562054940-44c1353bc259-2

Read the rest of this entry

16 razloga zbog kojih je sjajno biti knjigoljubac

Nije tajna da je čitanje fenomenalan način da utrošite slobodno vreme. Ali ponekad, na kraju napornog dana, lakše je uključiti Netfliks nego potražiti knjigu koja će vam prijati, a koju tek treba da započnete. To ne bi trebalo da vas obeshrabri, niti da zbog toga odustanete. Knjigoljubačke navike imaju mnoge prednosti.

19

Read the rest of this entry

Da li i vi „bolujete“ od bibliomanije?

Tokom devetnaestog veka, sakupljanje knjiga postalo je uobičajena aktivnost među gospodom, velikim delom u Britaniji, a vremenom je to postala opsesija koju je jedan od istih tih sakupljača nazvao „bibliomanijom“.

shutterstock_179675246_252147004

Read the rest of this entry

10 дужности српских ђака из 1910. године: Деца су се васпитавала да, пре свега, буду добри људи

Десет дужности ђака објављене су у Политици 19. августа из 1910. године.

Пред почетак школске године требало их је све упамтити, и што је најважније усвојити и применити.

Читајући ове заповести не можемо да се не запитамо где је нестало васпитање духа, човечности и племенитости у српским школама?!

skola

Преносимо вам свих 10 дужности српских ђака

Read the rest of this entry

Jedinstvena knjiga posvećena majkama: Priče ispisane srcem

„Mama“, naslov je, tema, motiv, inspiracija prelepe knjige belgijske autorke Elen Delforž i ilustratora Kentena Grebana, koju je u prevodu Vladimira D. Jankovića na srpskom objavio „Evro buk“

Jедна od prvih reči na svetu i u životu svakog od nas, ona najvoljenija, sazdana od iskonske ljubavi, reč koja ljubav znači, kojom se iskazuju bliskost, vezanost, nekad i čežnja – „Mama“, naslov je, tema, motiv, inspiracija prelepe knjige belgijske autorke Elen Delforž i ilustratora Kentena Grebana, koju je u prevodu Vladimira D. Jankovića na srpskom objavio „Evro buk“.

k_620x0

Read the rest of this entry

Двадесет седми књижевни Конкурс за награду МИЛУТИН УСКОКОВИЋ у 2019. години

Народна библиотека Ужице и часопис Међај објављују двадесет седми књижевни Конкурс за награду МИЛУТИН УСКОКОВИЋ у 2019. години. Награда Милутин Ускоковић додељује се за најбољу необјављену савремену приповетку на српском језику.

Приповетке послати поштом најкасније до 31.12.2019. године.

текст конкурса 2019-page0001

Read the rest of this entry

Najveće žrtve predrasuda: 5 zanimljivosti o crnim mačkama

Nepravedno optužene, crne mace vekovima su proživljavale progon i torturu. Međutim, u mnogim zemljama sveta crne mačke smatraju se amajlijama i daruju se kako bi donele sreću, novac, uspeh, sigurnost. Crne mačke su najveće žrtve predrasuda, iako je jedino po čemu se izdvajaju zapravo samo boja njihovog krzna.

Crna mačka

Read the rest of this entry

Nije mudar onaj koji mnogo zna, već onaj čija su znanja korisna – Eshil

Eshil (grč. Αἰσχύλος, 525-456. p.n.e.), rođen je u Kolonu, gradu blizu Atine i potiče iz bogate porodice. Bio je prvi veliki pisac tragedija u antičkoj grčkoj književnosti. Stvarao je u vreme kada demokratski poredak u Atini odnosi pobedu nad tiranijom.

Pisao je elegije, epigrame, tragedije i satirske drame. Od 70 tragedija i 20 satirskih drama sačuvalo se samo sedam tragedija: Hiketide (Pribeglice), Persijanci, Sedmorica protiv Tebe, Okovani Prometej, Agamemnon, Hoefore (Pokajnice) i Eumenide (poslednje tri čine trilogiju – Orestiju, i to je jedina grčka trilogija koja je sačuvana, a sledila joj je satirska igra Protej). Eshilove zasluge za razvitak grčke tragedije od neprocenjive su vrednosti. Smatra se tvorcem dramskog jezika i stila. Pored pisanja, bavio se i državničkim poslovima i puno je putovao u nameri da proširi svoje vidike.

Eshil je rekao: „Nije mudar onaj koji mnogo zna, već onaj čija su znanja korisna.“

220px-aischylos_bc3bcste

Примери чојства и јунаштва

Марко Миљанов Поповић Дрекаловић (1833-1901), Србин из Црне Горе, књижевник, војсковођа и војвода из племена Куча, једно време градоначелник Подгорице, који се тек у 50. години описменио, а своју је касну књижевну делатност сматрао животном мисијом. Написао је неколико књижевних дела, али му је најпознатије дело Примери чојства и јунаштва. У њему каже:

„ Јунаштво је када себе браним од другога,
чојство је када другога браним од себе ”

220px-marko_miljanov

Књигу можете прочитати овде.