Author Archives: Od knjige do duše
Јутро које Београд неће заборавити – 6. април 1941.
Фашистичка Немачка је без објаве рата 6. априла 1941. године напала Краљевину Југославију. Напад је почео снажним ударима ваздухопловних снага, специјалним дејствима и брзим продорима оклопно-механизованих јединица. Главни циљ напада немачког ваздухопловства је био: разарање Београда, деморалисање војске и народа и уништење југословенских ваздухопловних потенцијала. Одлуку, да се Београд разори, донео је лично Хитлер 27. марта, разјарен вестима о демонстрацијама у Београду против потписивања ‘Тројног пакта’.
Digitalizovan Vukov rječnik
Predstavljen projekat Instituta za srpski jezik SANU i CDHN: Cilj je da se naše rečničko nasleđe sačuva, ali i približi sadašnjoj i budućim generacijama
„Jesi li to ti, ludo?“ Ovo su poslednje reči ruskih pisaca
Lav Tolstoj je pridavao veliki značaj poslednjim rečima genija. On je u svom dnevniku napisao: „Reč na samrti je posebno značajna!“.
Глас библиотеке – позив за слање радова
Поштоване колегинице и колеге,
Обавештавамо вас да редакција стручног часописа за библиотекарство „Глас библиотеке“, који издаје Градска библиотека у Чачку, објављује позив за радове за број 23 текуће године. Радове је потребно послати до 30. јуна 2017. године, према Упутству за ауторе на адреси http://www.cacak-dis.rs/dokumenti/glas-biblioteke-uputstvo-za-autore.pdf
Zanimljivosti o levorukim ljudima
Na levoruke ljude se nekad davno gledalo kao na čudake, kriminalce ili čak đavolje pomoćnike. U školi su im vezivali levu ruku i terali ih da pišu desnom… Iako ni naučnici nisu potpuno sigurni zbog čega su neki ljudi levoruki ili desnoruki, ova kategorizacija krije i brojne zanimljivosti.
Prvenac drugi put među čitaocima
Pisci Ljubivoje Ršumović, Ljubica Arsić, Srđan Krstić i Vedrana Rudan o tome zašto su se odlučili da ponovo štampaju svoj prvi roman i koje su promene su uneli u novu – staru knjigu
Nasleđe starije od 10 milenijuma
Ove godine navršava se ravno pola veka od kada je profesor Dragoslav Srejović, koji je inače rukovodio istraživanjima Lepenskog Vira, 1967. godine obelodanio značajno otkriće. Ovaj svetski značajan lokalitet, koji potiče iz perioda od oko 9500. do 5500. godine pre naše ere i time dokazao da je podneblje Đerdapa bilo sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije u Evropi.
Pitali su Miju Aleksića zašto neki kažu da je TEŽAK ČOVEK…
Kao što je čitav svet imao Čarlija Čaplina, tako je Srbija imala Miju Aleksića! On je bio glumac neverovatnog talenta, umetnik koji je mogao da igra sve i udažne život i u najneuverljivije tekstove.
Kako umiru geniji
Nova knjiga Borivoja Gerzića „Koreografija moriendi” govori o poslednjim trenucima 96 velikih ljudi, ali i o njihovom životu i delima.






















