Spasovdan je – šta ne smeju žene, a šta muškarci

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje, hrišćanski praznik koji se obeležava 40 dana nakon Vaskrsa.

Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države – Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.

spasovdan

U pitanju je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvek se slavi četvrtkom.

Prema hrišćanskom verovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici našli za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: „Idite po svem svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen“.

Da bi u tome uspeli, Hristos im je obećao Duha utešitelja i zapovedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli da prenesu Hristovu veru u svet i time ljude spasavaju u veri – odatle naziv Spasovdan.

Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši delo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Na večernjoj službi, koja se služi u sredu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom.

Spasovdan je slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.

Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su čobani pripremali krstiće od leskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usevima. Pre Spasovdana nije se okušalo mleko od Nove godine.

Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.

Verska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u crkvu na verski obred posvećen ovom prazniku. Posle izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gde ih je čekao bogato pripremljen ručak.

Izvor: Mondo.rs

Posted on 6. juna 2019., in Narodna verovanja, mitovi, običaji i zanati. Bookmark the permalink. Postavi komentar.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišete koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavi se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišete koristeći svoj Facebook nalog. Odjavi se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: