Category Archives: Porodica
Ovo možda niste znali o… braku… i o razvodu
Korak na ludi kamen
Kao i svaka društvena pojava, brak je jedna od neiscrpnih naučnih tema. Svoj stav o braku imaju i biolozi, i psiholozi, i sociolozi, i ekonomisti i pravnici, ali i obični smrtnici
• Kulturološki koreni, nasleđa i verski običaji oblikovali su brak tokom hiljada godina. Najranija zajednica veoma se razlikovala od današnje. Naši preci bivali su zajedno zarad zaštite i opstanka. Neki istoričari veruju da su prvi brakovi u stvari bila grupna venčanja, odnosno međusobno povezivanje plemena, a mnogo kasnije muškarci i žene bivali su zajedno u parovima.
ZA ČIME ŽALITE: 5 stvari zbog kojih se ljudi kaju na samrti!
Bruni Vare je medicinska sestra iz Australije koja je dosta vremena provodila pored pacijenata kojima se bližio kraj…
Možda je kliše kada kažu da ljudima koji umiru ceo život prolazi pred očima. Ali kada stvarno dođe kraj, prirodno je da se priupitamo šta bi bilo kad bi bilo, pa i da zažalimo zbog nečega što smo uradili ili pak nismo, a mogli smo.
Bruni Vare je medicinska sesta iz Australije koja je dosta vremena provodila pored pacijenata kojima se bližio kraj. Kao očevidac ljudskih duša u tim trenutcima napisala je knjigu „Top pet stvari zbog kojih se kajemo na samrti“.
Ona tvrdi da njeni pacijenti i pored toga što su na samrti imaju jasnu sliku o stvarima za kojima žale i da se gotovo kod svih vrti istih pet stvari. Evo top pet kajanja:
1. „Voleo bih da sam imao/la hrabrosti da živim život onako kao sam ja hteo/la, a ne onako kako su drugi očekivali do mene.”“
Pojava da težite ka tome da zadovoljite druge je veoma česta, ali ona vam može predstavljati ozbiljnu prepreku u ustvarenju sopstvenih snova i ispunjenju sopstvenih želja.
2. „Voleo bih da nisam toliko puno radio“
Naporan rad i zarađivanje novca je neminovan, ali kad vaš posao postane fokus u vašem životu on vam ukrade vaše postojanje.
3. „Voleo bih da sam imao više hrabrosti da pokazujem svoj osećanja“
Predugo čekanje na priliku da nekom pokažete svoja osećanja uglavnom znači da je nikad nećete ni dočekati.
4. „Voleo bih da sam ostao u kontaktu sa svojim prijateljima“
Prijateljstvo je jedna od najdragocenijih stvari u našim životima. Ne dopustite da izgubite kontakt sa vašim prijateljima.
5. „Voleo bih da sam dozvolio sebi da budem srećniji“
Večina ljudi tek na kraju shvate da zadovoljstvo u životu mogu da nađu u skoro svim životnim situacijama.
Ako vam se čini da možete da zažalite zbog bilo koje od ovih pet stavki vreme je da promenite nešto u svom životu.
Dakle, budite srećniji, ispunjeniji i ne oklevajte da pokažete svoja osećanja vama dragim osobama!
Izvor:
http://www.kurir-info.rs/za-cime-zalite-5-stvari-zbog-kojih-se-ljudi-kaju-na-samrti-clanak-1421333
Krimići umesto lektire
Iako majke počinju da čitaju svojoj deci i pre njihovog drugog rođendana, na kraju srednje škole ipak većina učenika ne voli i ne čita lektiru.
Đaci na kraju četvrtog razreda ne znaju je „crnica“, „kobac“ i šta znači „obrazloži“ i „ilustracija“, a samo 31 odsto maturanata srednjih škola zna da odgovori na pitanje šta je to „isparavanje“.
Učitelji više nego nastavnici podstiču komunikaciju na času, a više učenike i ohrabruju da ispoljavaju osećanja, da se druže i konstruktivno rešavaju sukobe, što zavisi od ličnosti prosvetnog radnika, a ne od godina provedenih u prosveti.
Ovo su neki od zanimljivih podataka koji su se mogli čuti na nedavnoj 15. naučnoj konferenciji „Pedagoška istraživanja i školska praksa“, koju su na beogradskom Filozofskom fakultetu organizovali Institut za pedagoška istraživanja, Institut za psihologiju i Privredna komora Srbije, piše „Politika„.
Read the rest of this entry
ODGAJAMO LI DECU ILI IDIOTE?
Pre samo 40-50 godina skoro da i nije bilo dece od 6-7 godina koja nisu znala da upale vatru od mokrog granja i da se pripreme za noćenje u prirodi. Ta deca nisu doživljavala prirodu kao nešto opasno i neprijateljsko, već su je poznavala i volela. Tokom aprila i maja meseca, imao sam nekoliko izleta sa školskom decom po pitomim planinama i brdima Srbije. Vremenske prilike su bile takve da smo išli isključivo na jednodnevne izlete, koji su podrazumevali pešačenja od par sati i obroke na otvorenom. Cilj ovih izleta nije bio samo odvajanje starijih osnovaca od sedenja za računarom i nabijanje kondicije, već pre svega edukacija za bezbedan boravak na otvorenom, kao i posmatranje rada u grupi okupljenih dečaka i devojčica.




















