Category Archives: Poučno
Vinčanska kultura
Pogledajte prezentaciju o kulturi nestale civilizacije Vinče koju je napravio i uz pomoć nje održao veoma poučno predavanje – Dragan Polovšek, na sastanku Ljubitelja fantastike 18.11.2016. godine u Biblioteci u Kostolcu.
Postoje tri velike strasti – alkohol, kocka i vlast. Samo za jednu ne postoji lek
Meša Selimović je bio istaknuti jugoslovenski pisac iz Bosne i Hercegovine, koji je stvarao u drugoj polovini 20. veka. Njegove reči o vlasti i dan-danas odzvanjaju.
– Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dve se nekako može izlečiti, od treće nikako. Vlast je i najteži porok – rekao je čuveni Meša Selimović.
Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su NIN-ova, ali i Njegoševa nagrada.
Kakve su ti reči, takav ti je život
Švajcarski psihoterapeut Vilem Lamers osmislio metod logosinteze kojom se menjaju neki ustaljeni obrasci mišljenja.
Jezik nas uvek iznenadi
Ni stručnjaci za srpski jezik ne mogu uvek sa sigurnošću da tvrde postoji li neka reč u našem jeziku ili ne postoji. Tako je danas, a tako je bilo i u prošlosti Dr Rajna Dragićević.
Svetovi Gotfrida Vilhelma Lajbnica
Nemački filozof, matematičar i fizičar Gotfrid Vilhelm Lajbnic, rođen je 1. jula 1646. godine, a preminuo je 14. novembra 1716. godine. Tri veka kasnije, osporavan, odbačen, kritikovan, Lajbnic je po onom o čemu je (i kako) mislio ne samo živ i aktuelan, nego i dalje naš najbolji od svih mogućih savremenika. Sajt Elementarium Centra za promociju nauke, u kom ima mnogo poklonika ovog mislioca, objavio je temat na kom je radilo deset redovnih autora (Ivan Umeljić, Jovana Nikolić, Nikola Zdravković, Slobodan Bubnjević, Slađana Šimrak, Tijana Marković, Ivana Horvat, Danka Spasovski, Boris Klobučar, Katarina Stekić) od kojih je svako dao svoj osvrt na Lajbnicovo delo.
Aleksandar Borodin, najbolji hemičar u romantičarskoj eliti kompozitora
Dvostruki život slavnog ruskog kompozitora i hemičara koga svrstavaju u Moćnu petorku XIX veka, grupu najboljih kompozitora posvećenih ruskoj muzici, zauvek će delom ostati zagonetka. Vrhunski naučnik i istraživač iz oblasti eksperimentalne hemije voleo da kaže kako ozbiljni ljudi ne grade karijeru kroz pisanje muzike i vođenje ljubavi. Naučni rad Aleksandra Borodina je ostao izuzetno cenjen i vredan, ali je u večnosti zapisan zahvaljujući muzici koju je komponovao.
Због чега свако може радити као преводилац?
Пошто је у данашње време релативно лако бити у додиру са страним језиком и научити га сасвим пристојно, многи сматрају да је превођење лако савладива вештина. Ова претпоставка је веома површна и нетачна, јер преводилац пре свега мора имати одлично знање бар два језика, али то није све. Факултетска диплома, боравак у иностранству, положени испити који сведоче о високом степену знања страног језика и слично нису никаква гаранција да ће неко бити добар преводилац.
Sve što je potrebno za trijumf nad zlom, jeste da dobar čovek ne učini ništa
Kada su napadnuti, naročito od bliske osobe, većina ljudi teži ka povlačenju i izolaciji. To oni i hoće – da se izolujete i povučete kao da ste vi krivi, i usput im olakšate da uzmu pod svoje i ostatak vašeg okruženja,
Закон бумеранга – будистичка прича
Једанпут је Буда са својим ученицима пролазио поред села где су живели противници будизма. Мештани су истрчала из кућа, окружили Буду и његове ученике и почели да их вређају. Будини ученици беху такође спремни да се боре, али присуство Буде деловао је на њих умирујући. Међутим Будине речи су довеле у забуну и мештане и ученике. Он је својим ученицима рекао:
– Ви ме разочаравате. Ови људи раде свој посао. Они су гневни, љути. Они сматрају да сам ја ђаво према њиховој религији и према њиховим моралним начелима. Ти људи у првом реду окривљују мене и то је суштина. Али, зашто се ви љутите. Зашто дозвољавате тим људима да манипулишу вама. Ви сада зависите под њих. Ви нисте слободни људи, како сам вас ја учио.
Vi niste ono što mislite o sebi. Vi ste ono što mislite da drugi misle o vama
Svako koga sretnem ima neku svoju priču. Rado saslušam. Ljudi su najveća inspiracija. Neverovatno, ali ima nešto u ljudskoj prirodi što jedva čeka slušaoca, jedva čeka da ispriča svoju priču. Svet voli priče. Svet čita, sluša i gleda priče. Zapravo, ovaj naš svet, takozvana realnost, i sastoji se samo od priča. Priče koje pričamo i prepričavamo. I ponavljamo. A ko smo mi bez naših priča?



























